Nedjelja , August 18 2019
Početak / Agro savjeti / Važnost zimske rezidbe voćaka, živih ograda, grmova i ukrasnog bilja

Važnost zimske rezidbe voćaka, živih ograda, grmova i ukrasnog bilja

Bekir Dolić je mladi, svestrani inžinjer agronomije iz Cazina, trenutno je na master studiju na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Rezidbama se bavi već pet godina. Na području našeg kantona orezuje i održava oko 150 voćnjaka. Podigao je oko 50 zasada voćnjaka, od čega samo oraha oko 100 dunuma, cazin.net.
 

Opći značaj rezidbe voćaka

Rezidba, kao jedan od pomotehničkih mjera održavanja voćaka, je vrlo važan postupak za drveće i grmlje u vrtu. Rezidba potiče rast biljaka, daje im skladan oblik, potiče cvjetanje i plodonošenje kod voćaka i grmovitih voćaka (ribizla, aronija, josta i sl.). Počinje se provoditi kod sadnje mlade biljke i nastavlja tijekom čitavog njenog života. Ona omogućava učvršćivanje novozasađenog stabla ili grma, potiče grananje i cvjetanje, te daje drugu mladost starome stablu ili grmu.

Rezidba ima za cilj da zajedno sa ostalim agrotehničkim mjerama uspostavi ravnotežu između rasta i rodnosti. Ukoliko se obavlja redovno, po pravilu za datu biljnu kulturu, ona pozitivno utječe na redovno i obilno rađanje voćaka.

Ovo je složen postupak te i odgovorna operacija u voćarskoj proizvodnji. Može biti uspješno obavljena samo ako se dobro poznaje fiziologija voćaka.

 

Zastupljenost rezidbe na području Cazinske krajine i pristup stanovništva prema ovom postupku u voćarstvu

Cazinska krajina nikada nije bila kraj s intenzivnom voćarskom proizvodnjom, i daleko popularnije je bilo stočarstvo (proizvodnja mlijeka, sirarstvo, ovčarstvo, konjogojstvo, peradarstvo – uzgoj brojlera i koka nosilja), a kasnije i povrtlarstvo kroz kooperativnu proizvodnju s gigantima poput Agrokomerc d.d. i sličnima.

Brdsko-planinski reljef (izuzev Velike Kladuše koja ima i nešto ravničarskog područja), nije bio primamljiv stanovništvu da organizira voćarsku proizvodnju na svojim parcelama koje su imale velik postotak nagiba što bi otežavalo sadnju i bilo kakvu obradu i ostale agrotehničke mjere.

Drugi razlog je bio velika nepismenost. Ljudi nisu pristupali podizanju voćnjaka, a tako ni rezidbama jer je vladao visok stepen nepismenosti. Smišljeno i ciljano, neslužbeno dokazano, narod Cazinske krajine je sistematski zaglupljivan, a to se može ogledati i kroz stepen intenziviranja poljoprivredne proizvodnje gdje je najmanji trend porasta intenziviranja upravo na ovom području.

Navedeni razlozi su upravo oni koji su presudili da naš narod ne ide u pravcu voćarske proizvodnje te i zbog istih razloga nije imao mogućnost da se obrazuje, informiše i edukuje iz oblasti voćarstva, a tako i rezidbe voćaka.

Neshvataju važnost rezdibe voćaka

Zbog toga je pristup našeg stanovništva vrlo neraspoložen prema usluzi rezidbe voćaka od strane agronoma i stručnih lica. Smatraju ovu radnju nebitnom. Tek se posljednjih godina, putem društvenih mreža i ostalog, nekoliko agronoma koji su aktivni i žele živjeti od svog rada za koji su se specijalizirali kroz visoko obrazovanje, odlučilo da nude ove poslove i polako se počelo popularizirati isto kad se stanovništvo uvjerilo da rezidbe voćaka, skupa s ostalim mjerama njega voćaka, imaju efekta i daju im veće prinose što se može i finansijski iskoristiti.

Zimska rezidba

Zimska rezidba se zove još i rezidba na zrelo. Može se vršiti sve od opadanja lišća u jesen pa do kretanja naredne vegetacije. Najbolje ju je obaviti rano u proljeće kada prođu opasnosti od mrazeva, a prije početka bubrenja pupoljaka, jer tada rane od orezivanja najbrže zarastaju. Zimskom rezidbom skidaju se suvišni dijelovi krošnje i tako smanjuje broj potrošača rezervne hrane. Zato mlade voćke na ovu rezidbu reaguju razvojem družih i debljih mladara sa krupnijim lišćem. Osnovni cilj zimske rezidbe je formiranje i održavanje željenog uzgojnog oblika, kasnije ista služi za njegovo održavanje i čini sastavni dio zelene rezidbe. Treba napomenuti da je najbolje rodno drvo ono koje je staro četiri godine. Također, najbolji plodovi su oni koji se nalaze što bliže centralnoj provodnici te se provođenjem rezdibe tome treba i težiti.

Postupci i faze zimske rezidbe

  1. Dvije grane iz istog mjesta  – uklanja se manje biološki povoljna;
  2. Prikraćivanje grana – ne smije se raditi nego se grana mora skratiti-privesti na neku bočnu ili donju sekundarnu granu;
  3. Uklanjanje pararelnih prirasta – jedna od ovih grana se uklanja, obično ona koja je slabije obrasla ili ima oštriji ugao grananja;
  4. Uklanjanje nisko položenih prirasta – svi prirasti  koji su niži od 50 cm moraju se uklanjati jer ometaju agrotehničke mjere obrade zemljišta u voćnjaku;
  5. Rez na čep – ukoliko se na gornjem spratu nalazi jača grana u odnosu na niži sprat zbog zakona potčinjenosti, odnosno zbog toga što zasjenjuje donju, ista se uklanja rezom na čep, i to tako da donja površina reza – čepa bude veća od gornje, kako vi se dobio slabiji prirast otvorenijeg ugla grananja;
  6. Uklanjanje vertikalnih prirasta – vodopija – oni su nerodni, crpe hranu i obavezno se uklanjanju iz osnove (Najbolje ih je uklanjati u toku ljetne rezidbe dok su mladi – i to rukom – bez makaza).

Stabla ne rađaju

Dešava se da pojedina stabla ne rađaju ili alternativno (svake 2,3 ili 4 godine) rađaju. Uzroci nerodnosti mogu biti, pored nepravilne ili izostanka rezidbe, nepovoljni prirodni uslovi, nepovoljan izbor sorte, preduboka sadnja, pretjerana bujnost. Ako je pogrešno izabran položaj, onda se takav nedostatak teško ispravlja četa je nerodnost zbog bujnosti. Smanjenje bujnosti može se postići prstenovanjem debla ili ramenih grana, paranjem kore debla ili savijanjem grana. Alternativne mjere su prikraćivanje tek posađene voćke, prorjeđivanje mlade voćke, razvođenje i povijanje grana raznim mehanizmima, rovašenje, očeljavanje (uklanjanje) pupoljaka, prorjeđivanje cvjetova i pupoljaka u ljetnoj rezidbi, formiranje krošnje kod zimske rezidbe.

Što se tiče krošnje, rezidba ide u korelaciji oblika krošnje koji želimo. Najčešće kada pristupimo stablu koje nije nikada orezivano ili je pogrešno orezano, možemo, posmatrajući, zaključiti u kojem pravcu ćemo orezivati voćku i formirati krošnju tako da pravimo što manje velikih grana. U biti to znači da se stručno lice koje orezuje treba prilagoditi već formiranom obliku.

Rezidba na rod u zimskoj rezidbi

Formiranje krošnje ovisi o uzgojnim oblicima koje želimo za stablašice, a nakon tog momenta trebamo pristupiti rezidbi na rod, vađenjem izrođenog drveta, podmlađivanje krošnje, uklanjanje prekomjernog roda i slično.

Bitno je napraviti dobar odnos između rasta i rodnosti, ali i kod listova i broja plodova. Bitan je i odnos između rodnih i vegetativnih pupoljaka koji su kod svake vrste drugačiji, kao i između ljetorasta rodnog drveta i rodnog drveta u evoluciji. To se odnosi na starost pojedinih grana. Također, svaka vrsta voćnih stablašica ima različite rodne grane. A list je asimilaciona površina neophodna za normalan rast i razvoj ploda u tekućoj vegetaciji.

Ljetorast je novi prirast koji u narednoj godini trena na sebi da formira rodne grančice. Imamo i nosača mladog rodnog drveta, a on predstavlja prirast koji na sebi ima rodne grančice. Kasnije on postaje nosač starog rodnog drveta koji predstavlja rodne grančice koje su dale plodove i koje treba ukloniti sa stabla.

Kod različitih voćnih kultura je različit period koliko vremena treba ljetorastu da formira generativne pupoljke i rodne grančice. Na osnovu toga može se odrediti koji odnos na stablu ili rodnim nosačima treba uspostaviti između rodnih grančica i vegetativnih prirasta da bi se obezbijedilo redovno plodonošenje. Dominantni tip rodnih grančica je sortna karakteristika. Struktura rodnih grančica se može mijenjati kroz periode uzrasta. Važno je prije rezidbe utvrditi koej rodne grančice, na kojiam prirastima i pod kojim uglom granjanja, normalno donose fiziološki zrele plodove (produktivno rodne grančice).

Pomlađivanje starih i zapuštenih stabala

Kod starih stabala, kod kojih je održavanje bilo zapušteno tijekom dužega razdoblja, možda čak čitav niz godina, ili koja su bila oštećenja od vjetrova ili mraza, možete primijeniti rezidbu za podmlađivanje stabala ako vam se vitalnost stabla ili grma čini dobra i ako ta vrsta dopušta tu radikalnu tehniku, kao što su, primjerice, voćke s plodovima koje imaju sjemenke. Glavne grane se režu do svoje osnove, blizu tačke grananja. Katkad da čak možemo biti i rigorozniji: cijelo stablo odreže se na visinu 10 do 15 cm od tla. To je moguće samo kod određenih vrsta, kao što su smokve, kesten, jorgovan.Budući da se radi o podsticanju rasta nove mlade krošnje, rezidba će biti uspješnija u trenutku buđenja vegetacije, znači u mjesecu martu.

Oblikovanje živica

Živica neće biti gusta ni čvrsta i neće zadržavati ravni habitus ako je redovno ne orezujete. Nemojte dopustiti živici da naraste godišnje više od 20 do 50 cm u visinu. Ako grmovi narastu previše u visinu, tada obično ogole pri dnu. Postoje živice koje mogu biti oblikovane kao slobodne ili kao strogo šišana živica.

Prva vrsta, takozvana slobodna, orezuje se vrtlarskim škarama kako bismo mogli odrezati tačno određenu grupu grana po izboru. Ta vrsta rezidbe sastoji se u tome da jednostavno odstranimo suhe grane i one koje rastu prema unutrašnjosti živice. Izbjegavajte raditi „rupe“ u živici i zbog toga dobro ocijenite važnost grane koju želite odrezati. Ta se rezidba razlikuje od rezidbe zasebnoga grma. Najbolje razdoblje za takvu rezidbu jest proljeće, i to za sve grmove osim za opne koji cvatu baš u to doba. Kod takvih biljaka pričekajte kraj cvatnje, a režite tako da ograničite visinu grma.

Češća rezidba

Druga vrsta živice, takozvana šišana ili pravilna živica, zahtjeva mnogo češću rezidbu, najmanje dva puta godišnje. Započnite s rezidbom već u prvoj godini sadnje. Ako se radi o crnogoričnoj živici, izjednačite različite strane živice. Budite mnogo stroži s listopadnim grmljem – odrežite grane za otprilike jednu četvrtinu njihove visine kako biste potaknuli njihov rast. Sljedećih godina uklonit ćete od 20 do 30% godišnjeg prirasta. Zadovoljite se prirastom od 5 do 10 cm godišnje sa svih strana, dok ne dosegne svoj konačni volumen.

Oblikovana živica

Živica ne treba biti ni preširoka ni preuska. Idealno je oblikovati joj profil koji će biti malo širi pri dnu nego u visini jer će tako donje grane dobivati dovoljno svijetla i manje je vjerovatno da će ogoliti. Živica od grmlja koja traži oblikovanje orezuje se nakon proljetnoga rasta, potkraj maja ili početkom juna i krajem augusta ili početkom septembra. Međutim, neke vrste koje rastu vrlo brzo zahtijevaju mnogo češću rezidbu, svakih 4 do 6 sedmica između maja i septembra.. Ne orezujte živicu prije navedenog roka, ako je orezujete prerano, lišit ćete je zelenih i sivih nijansi mladih izboja. Ipak, nemojte ni prekasno – dajte ranama od rezidbe vremena da zarastu do zime.

Cvjetni ukrasni grmovi

Cvjetni grmovi zahtijevaju godišnju rezidbu kako bi ih se oslobodili uvenulih cvjetova. Kod stabala ili grmova koji cvatu u proljeće ili zimi, cvjetni pupovi smješteni su na izbojima koji su nastali prethodne godine, to jest na starijim granama. Pričekajte kraj cvatnje da biste ih orezali. Ako to ne učinite, zasigurno ćete ukloniti buduće cvjetove, a to bi bila velika šteta. Rezidba koja se primjenjuje prije buđenja vegetacije, u februaru ili martu, potiče, dakle, rast mnogobrojnih mladih izboja i pospješuje obilnu cvatnju. Također je moguće u krajevima s blagom klimom prezati taj tip stabla ili cvjetnog ukrasnog grma na početku zime, nakon cvatnje.

Važne napomene kod rezidbe

Uvijek orežite granu 4 do 6 mm iznad dobro vuidljiva pupa. Odatle će krenuti novo grananje potaknuto rezidbom. Poželjno je da taj pupoljak bude smješten s vanjske strane grma ili krošnje stabla jer tako nova grana neće ugušiti središte stabla nego će popuniti njegov habitus. Odrežite ukoso, tako da se donji dio reza nalazi na suprotnoj strani od pupa.

Uvijek postavite škare tako da se režuća oštrica škara nalazi okrenuta prema dijelu sačuvane grane na biljci. Zapravo, suprotna oštrica od režuće služi blokiranju grane u trenutku reza, ona neizbježno gnječi biljno tkivo. Redovito oštrite škare da bi rezovi bili ravni kako ne bi postali podloga uzročnicima bolesti.

Držite alat čistim

Kada prelazite s jednog stabla na drugo, dezinficirajte oštrice alata s pomoću alkohola kako biste izbjegli širenje bolesti sa jednog stabla na drugo. Biljni sok je kiseo pa zbog toga njega često zahrđaju i najotporniji  metali. Jednom kada se završi rezidba, sjetite se da očistite oštrice alata nauljenom krpom. Tako ćete ih zaštititi od oksidacije. Redovito oštrite vrtlarske škare i škare za živicu jer drvo brzo otupljuje rub oštrica.

Najlakše se rezidba odradi ako imate sav potreban alat: hipa-nož, voćarske (vrtlarske) škare, škare za rezanje grana s dugim ručkama, voćarske škare na dugoj dršci, pila za rezanje s ušicom, ručna pila za rezanje, škare za živicu, električne škare za živicu, motorna teleskopska testera i slično.

Rezove je bitno premazati kalemarskim voskom kako ne bi došlo do izmrzavanja. Najbitnije je zaštititi one rane koje su širine od 3 do 5 cm.

Rezidba tekuće sezone (zima 2018-2019)

Što se tiče ove zime, slijedi okopnjavanje snijega zbog viših temperatura i vedrog vremena gdje je sunčeva svjetlost došla do izražaja. Orezivanje se općenito radi, uglavnom, od sredine mjeseca novembra pa do kraja mjeseca marta. Bitno je da je temperatura iznad 5 stepeni C. Od danas se već može nastaviti s rezidbom, a prije snijega koji je prisutan već 10 dana, moglo se je orezivati cijeli mjesec novembar, jer je vegetacija ove godine ranije krenula s mirovanjem te i početkom mjeseca decembra. Bitno je ne čekati zadnji tren jer se nekad zna desiti da vegetacija u proljeće počne ranije pa može se desiti da zakasnimo s rezidbom.

Važnost rezidbe navedenih kultura i budućnost voćarstva Cazinske krajine

Naveli smo da kod nas nije nikada bilo posebno popularno voćarstvo pa ni sama praksa obavljanja rezidbe voćaka. Uglavnom se radi o stablima u okućnici za kućnu upotrebu ili o nekom ekstenzivnom voćnjaku koji nije orezivan, prihranjivan niti zaštićavan od patogena i štetnika.

Poljoprivredni proizvođači Cazinske krajine su, kroz posljednju deceniju, obučili se za intenzivnu proizvodnju, kroz kooperativne trendualne proizvodnje, između ostalog, proizvodnju krastavca kornišona, maline, paprike i jagode. Ovo se može primijeniti i na proizvodnju stablašica, a u posljednje vrijeme se sve više podiže zasada oraha, lijeske, kestena, trešnje i slično.

Postalo je popularno proizvoditi prirodno cijeđen sok kao i džem, naš tradicionalni pekmez, te mnoge druge prerađevine.

Potrebno educirati ljude

Potrebno je ljude educirati u ovom pravcu, podizati ovakve zasade i prerađivati za domaće i strano tržište. Država bi trebala kroz svoje budžete i aparate subvenionirati ovakve poduhvate te na taj način bi zadržali ljude u Cazinskoj krajini, ali i Bosni i Hercegovini.

Bilo kako bilo, pojasnili smo zašto je rezidba voća bitna te smo konkretno dokazali da novac uložen u rezidbu nikako nije potraćen novac. Stvar je subjektivnog gledišta i unovčavanja prinosa sa stabala ili cvijeća.

 

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Toplo vrijeme omogućava proljećnim usjevima intenzivan rast

Veoma toplo vrijeme i dosta vlage omogućavaju proljećnim usjevima intenzivan porast, pa su ozima žita …