Više od milion sadnica voća u majevičkom kraju izvor je egzistencije za hiljade domaćinstava |
Agro reportaže

Više od milion sadnica voća u majevičkom kraju izvor je egzistencije za hiljade domaćinstava

S prvim danima proljeća intenzivirani su radovi u polju. Proizvodnja hrane za domaće potrebe i ove je godine imperativ za bh. proizvođače. No, nepovoljni klimatski uslovi i loša agrarna politika otežavaju proizvodnju. Na kojoj površini će biti zasnovana ovogodišnja proizvodnja i kakve prinose možemo očekivati, provjerili smo u sembersko-majevičkoj regiji, piše Federalna.ba.

majevičkom kraju

Više od milion sadnica voća majevičkog kraja osnovni su izvor egzistencije za hiljade domaćinstava, koji ovih dana obavljaju proljetne radove na pripremi voćnjaka za predstojeću berbu. Samo na imanju Darka Miloševića više od osam hektara je pod voćem autohtonih sorti.

Zastupljene su naše stare voćne vrste: najviše šljiva, zatim jabuka, kruška, trešnja. Što se tiče područja Majevice i sela sa područja Ugljevika i Lopara, to su mjesta s najvišom proizvodnjom šljive i godišnje se izveze od 3-4000 tona šljive odavde.

priča Darko.

U voćnjacima koji se intenzivno rade i primjenjuje puna agrotehnika prinos se kreće i do 40 tona po hektaru. Nadaju se da im plasman ove godine neće ugroziti mjere zbog pandemije i nekontrolisan uvoz jer štete su, dijelom, već pretrpjeli. Temperaturne oscilacije proteklih dana dovele su do oštećenja na pojedinim voćarskim kulturama.

Rane i srednje kajsije su stradale, dok one poznije možda se i “provuku”, ako bude nešto naknadno cvjetalo. Oštećenja ima i na pojedinim sortama kruške, kao što su “citronka” i “feta”. Šljiva je u cvatu, a ruska džanarika ima oštećenja.

ističe Darko.

Pročitajte još...   Stabilnost fabrike „Sava Semberija“ od velikog značaja za Semberiju
Sela Semberije

Rezultati će, ipak, biti sumirani u berbi. Sa druge strane, ravničarski dijelovi Semberije opredijeljeni na proizvodnju ratarskih i povrtlarskih kultura ovih su dana u jeku priprema za ovogodišnju proljetnu sjetvu, koja je u Semberiji planirana na oko 33.000 hektara.

Zasad nam treba dosta kiše i ovo što smo radili prihranu pšenice, tu je situacija stvarno loša. Mislim da je čak nekih 40% toga bačeno uzalud. Vidim da ima parcela na ovom području gdje je zemljište šljunkovitije, tu se pšenica čak i suši. Koliko god kiše da padne, malo je. Ako ovako ostane do sjetve, bićemo u ogromnom problemu.

upozorava Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača “Sela Semberije”.

Pročitajte još...   Upoznajte Džemala Jašarevića, stočara zaljubljenog u trčanje
Sava Semberija

Vremenske prilike nisu im, kažu, jedini problem. Ugroženi prezasićenim tržištem i uslovljeni niskim otkupnim cijenama i ove godine strahuju za plasman. Nadaju se u domaće prerađivače, koji, iako ograničenih kapaciteta, ipak uspijevaju otkupiti i plasirati dobar dio domaće proizvodnje.

Sve količine koje na godišnjem nivou proizvedemo i preradimo bez problema plasiramo ne samo na domaće tržište nego širom svijeta. I dok mi razgovaramo radi se list kiselog kupusa koji se izvozi za Dubai. Tako se trudimo da maksimalan broj dana u godini bude pokriven proizvodnim procesom.

kaže Savo Filipović, direktor PI Sava Semberija.

“Sava” u ovoj godini planira da preradi 8. 000 tona sirovine. Dogovori za saradnju u ovoj godini s proizvođačima su finalizovani, a otkupne cijene će u odnosu na prethodnu godinu biti povećane za pet do 20 odsto, u zavisnosti od vrste proizvoda.

Shares
Slične objave
Agro reportaže

Antonići riješili problem neredovnog otkupa mlijeka

Agro reportaže

Raste interes za organsku proizvodnju voća i povrća (VIDEO)