BiH je u prvom polugodištu ove godine u inostranstvo plasirala šumske plodove u vrijednosti od 9,75 miliona maraka, a na trpezama dominiraju svježe lisičarke i druge sušene vrste gljiva.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, pozitivan trend rasta izvoza gljiva iz prvog kvartala nastavljen je, pa je na polugodištu plasman tih šumskih plodova povećan za 49,92 odsto u odnosu na isti period prošle godine. U navedenom periodu najviše je izvezeno sušenih jestivih gljiva i to u vrijednosti od 7,68 miliona maraka, te svježih lisičarki vrijednih 1,02 miliona KM.
Sušenih jestivih gljiva najviše je izvezeno u Švajcarsku, Njemačku i Francusku.
naveli su u Spoljnotrgovinskoj komori.
Od januara do kraja juna ove godine na domaće tržište stigle su gljive u vrijednosti od 2,68 miliona maraka, što je za 8,19 odsto više u odnosu na isti period 2019. godine. Bez obzira na povećanje uvoza, plasman gljiva u inostranstvo je i dalje oko četiri puta veći od uvoza.
Sušene jestive gljive prednjačile su i u uvozu, pa je u BiH stiglo tih proizvoda u vrijednosti od 2,65 miliona KM.
Otkupljivači šumskih plodova ističu da se sezona sakupljanja gljiva završava u novembru, te da su u prvom polugodištu ove godine izvozili plodove sakupljene lani.
Gljive se počinju sakupljati polovinom godine, tako da se na početku godine izvozi prošlogodišnji rod. Zadovoljni smo, ali to i dalje nije na onom nivou kako bi trebalo da bude. Bilo je dosta kiše i hladnih dana, tako da nije bilo dovoljno gljiva. Sve gljive dobro prolaze na stranom tržištu, ali se najviše traži vrganj i njega najviše imamo.
rekao je za otkupljivač Miladin Mijatović.
Dodao je da sakupljači u prosjeku mogu da zarade više od prosječne plate mjesečno, a da se otkupna cijena gljiva mijenja na dnevnom nivou.
Cijena zavisi od roda i kvaliteta, vremenskih uslova, crvljivosti gljiva i izgleda, tako da kilogram ujutro može koštati deset maraka, u podne pet, a naveče tri marke i zbog toga se sakupljanjem gljiva malo ko i bavi.
kazao je Mijatović i dodao da je prosječna cijena svježeg vrganja oko šest maraka po kilogramu.
Sakupljanjem šumskih plodova u BiH pretežno se bavi seosko stanovništvo koje na taj način nadopunjuje kućni budžet, a šumske gljive veoma su cijenjene u inostranstvu jer su kvalitetne i rijetkost u ostalim zemljama. S druge strane, BiH izvozi veoma male količine vještački uzgojenih šampinjona, za kojima ne vlada velika potražnja jer njih imaju i drugi.
Tartufi
Za razliku od prošle godine, kada BiH u prvih šest mjeseci nije izvezla ni gram tartufa u inostranstvo, ovogodišnji rezultat u istom periodu ohrabruje. U Spoljnotrgovinskoj komori BiH navode da su od januara do kraja juna ove godine u inostranstvo izvezeni tartufi u vrijednosti od 13.269 maraka.
