"Podrumi Vukoje 1982" obilježili berbu: Odlični grozdovi za još bolja vina | Agroportal.ba
Agro oglasiAgro vijesti

“Podrumi Vukoje 1982” obilježili berbu: Odlični grozdovi za još bolja vina

Trebinjski “Podrumi Vukoje 1982” su i ovogodišnju berbu obilježili izvanrednim vinima iz prethodnih godina, uz autohtona jela i masline sa sopstvenih maslinjaka, a u sasvim izglednoj činjenici da će vina od ovogodišnje sirovine biti još bolja od prethodnih.

Potvrdio je to na obilježavanju berbe 2019. u Carskim vinogradima Vukoja i direktor “Podruma Vukoje 1982” Radovan Vukoje, koji kaže da je u posljednje dvije decenije ovogodišnji rod zasigurno među boljim.

Ovogodišnja berba jeste manja od prošlogodišnje kada je u pitanju kvantitet, ali po kvalitetu sigurno neće zaostajati za prošlom godinom, iako je vinogradarski bila specifična i zahtjevnija, s obzirom na to da je u proljećnom periodu, kada je kretala vegetacija, bilo dosta kišnih dana, što je iziskivalo i veću zaštitu, ali smo imali dobro ljeto i dobru jesen, koja je doprinijela vrhunskom kvalitetu.

On kaže da njima nije ni bitan kvantitet grožđa, s obzirom na to da proizvode vrhunska vina, napravljena samo od najboljih i najsočnijih grozdova, a takvih ove godine nije nedostajalo.

Svemu je, dodaje on, zasigurno doprinio i dobar lokalitet Carskih vinograda u Ušću, kod Trebinja, gdje je odvajkada poznato da se i u težim godinama proizvedi bolje grožđe nego u ostalim trebinjskim vinogorjima.

Duže od 120 godina prepoznati kvalitet grožđa očigledan je i u ovim grozdovima iz ovogodišnje berbe, gdje se golim okom vidi izuzetna punoća zrna žilavke, a okusom i odličan slador, tako da nije bez razloga upravo ovo mjesto punih 12 decenija najbolji lokalitet naše prepoznatljive bijele sorte.

Govoreći o žilavki kao o sorti na kojoj najviše radi i porodica Vukoje, koja joj je posvetila i jednu lijepu ljetnu manifestaciju, Radovan s ponosom ističe upravo njen mikrolokalitet u Carskim vinogradima, gdje se pravi i žilavkino najekskluzivnije carsko vino, koje se radi od najboljih među najboljim grozdovima.

Pročitajte još...   Ilija Kovačević, začetnik proizvodnje voća kod Gradiške

Podsjetivši da je ovo vino jedno od najraritetnijih i najbolje ocijenjenih vina ovog regiona i istočne Evrope, Radovan Vukoje dodaje da ni ostale vinske sorte njihovih crnih, crvenih, roze ili bijelih vina ne zaostaju mnogo za onim božanskim kapljicama koje su se s ovog podneblja nekada izvozile samo za carski Beč.

Danas se, dodaje Radovan Vukoje, ta vina izvoze u 14 zemalja Evrope, ali su dospjela i na azijski i američki kontinent.

Svake godine nastojimo proširiti tržište, tako da ove godine izvoz proširujemo na još dvije zemlje Sjedinjenih Američkih Država, ali su nam najveći eksportni partneri i dalje Kina i evropske zemlje.

Dodaje Vukoje, naglasivši da je svaka njihova boca vina najbolji ambasador Republike Srpske i BiH u svijetu.

Vukoje dodaju da bi voljeli da i ostali hercegovački vinari imaju uspjeha u ovoj djelatnosti koliko i oni, naglašavajući inicijativu da svi hercegovački vinari treba da prave zajedničku strategiju promocije svojih autohtonih vina.

Pročitajte još...   Novi sistem za navodnjavanje plodnog Trebinjskog polja

Domaće sorte kao izvozna strategija

Radovan Vukoje smatra da izvozna strategija hercegovačkih vinara, ali i strategija promocije vina na sajmovima treba da bude promocija domaćih vinskih sorti.

U našem portfoliju najviše su, van kontinenta Evrope, eksponirani žilavka i vranac kao rariteti upravo s ovog područja, jer žilavka ima samo u Hercegovini, a vranac samo u južnom dijelu bivše Jugoslavije, u južnim dijelovima Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Makedonije, gdje bi trebalo svi zajedno da radimo na promotivnoj priči o ove dvije sorte.

Ističe Vukoje, podsjetivši na njihov veoma uspješni “Salon žilavke”.

Uskoro i hercegovački džin

U kategoriji proizvodnje rakija iz destilerije “Vukoje”, kojih do danas ima sedam vrsta, do kraja godine je najavljena i proizvodnja prvog hercegovačkog džina.

Mi svoj džin već služimo u našim ugostiteljsko-turističkim kompleksima, ‘Vinskoj galeriji’, ‘Vili Pergoli’ i ‘Vinogradarevoj kući’, ali je moja želja da taj proizvod postane prepoznatljiv i na širem tržištu, pošto smo kod ovog pića, pored baze koju čini grožđe, iskoristili sve ono što ima u Hercegovini, poput ljekovitog bilja i citrusa koji se kod nas uzgajaju.

Objasnio je Radovan Vukoje, dodajući da kroz turističke lance već kreće prodaja maslinovog ulja s njihovih maslinjaka.

Izvor

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Očekivani prinos kukuruza devet do 12 tona po hektaru

Agro vijesti

Crveno meso iz BiH neće još na evropsku trpezu