Cilj Inicijative “Gradska bašta u Banjaluci”, je da se početkom iduće godine konačno uspostavi zajednička javna bašta, a najveći problem je pronalazak zemljišta, piše blic.rs
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: Siniša Pašalić
Inicijativa za uspostavljanje gradske bašte u Banjaluci pokrenuta je sredinom 2016. godine i do sada su, kažu, imali više sastanaka sa predstavnicima gradskih vlasti, koji generalno podržavaju inicijativu.
Gradska bašta namijenjena je svima koji žele da uzgajaju zdravo povrće i voće, ali i da uče i razmjenjuju znanja i vještine o načinima uzgoja hrane bez vještačkih sredstava za zaštitu bilja i đubriva.
Ove godine smo od Gradske uprave dobili prijedlog za jednu lokaciju, međutim nije bila odgovarajuća po pitanju veličine, ali i nagiba zemljišta. Da bi se u slijedećoj godini stekli uslovi da imamo gradsku baštu potrebno je da se uđe u ozbiljan dijalog sa gradskim vlastima da bi se konačno odredila lokacija, te proveli radovi na uređenju lokacije za potrebe gradske bašte, rekao je Miodrag Dakić, član Inicijative.
On je za sutra naveče u 18 časova, najavio prezentaciju projekta gradske bašte u prostorijama Udruženja Oštra nula, u Ulici Petra Kočića 3. Na sastanak su pozvani građani koji žele da budu korisnici gradske bašte, kao i oni koji samo podržavaju inicijativu.
Ovim sastankom želimo da provjerimo koliko građana je uopšte zainteresovano da se priključi inicijativi i pomognu da se ideja realizuje. Želja nam je da jedan dio korisnika bašte budu osobe slabijeg imovinskog stanja, jer proizvodnjom hrane mogu unaprijediti svoju ishranu i smanjiti mjesečne izdatke za hranu, kaže Dakić.
Podsjeća da su koristi od gradskih bašti mnogobrojne: proizvodnja zdrave hrane, udruživanje građana, više cvijeća koje je važno za insekte oprašivače, podizanje svijesti o važnosti zdrave hrane, dijeljenje vještina i znanja za proizvodnju zdrave hrane, te povećanje zelenih javnih površina.
Problem utvrđivanje vlasništva
Postoji načelna podrška Gradske uprave da se uspostavi gradska bašta, međutim nije jednostavno pronaći adekvatnu lokaciju, imajući u vidu nedostatak neizgrađenog građevinskog zemljišta koje je pogodno za gradsku baštu, a što je direktna posljedica stihijskog urbanizma u posljednjih 25 godina. Najviše problema smo imali sa utvrđivanjem vlasništva nad zemljištem na lokacijama koje smo razmatrali kao potencijalne. Stvarno je teško shvatljivo da gradske vlasti još ne znaju koje zemljište na području grada je u vlasništvu grada, a koje nije, govori Dakić.
