Zbog suše, koja traje više od mjesec, u pojedinim dijelovima RS prolongiran je rok jesenje sjetve pšenice i drugih ozimih kultura. Dok iz Ministarstva kažu da je do sada zasijano tek od 50 do 60 odsto površina, nezavisne.
Velike muke za ratare
Naime, ratari ističu da isušene oranice zadaju muke, jer imaju veliki problem i s uspješnosti nicanja zasijanih površina. Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, rekao je da je prilikom obrade zemljišta potrošnja goriva povećana. Takođe česti su kvarovi na mašinama, a sjetva u suvu oranicu neizvjesna.
Sjetva je obavljena na redukovanim površinama, odnosno smanjenim. Još nije došlo do nicanja. Tako da imamo šaroliku situaciju kada su u pitanju ozime kulture, kazao je Marinković.
Prema njegovim riječima, i povrtari imaju probleme s visokom temperaturom prilikom sijanja povrća.
Ali oni imaju većinom sisteme za navodnjavanje. Tako da, s obzirom na to da je riječ i o nekim manjim površinama, ipak mogu izvršiti sjetvu uz dodatno navodnjavanje. Sigurno će imati povećane troškove obrade zemljišta. Dok visoke temperature mogu izazvati ranije kretanje vegatacije, a da to kasnije mrazevi unište, ističe Marinković.
Gledamo u nebo
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Semberija”, kazao je da je čekao da padne kiša da bi krenuo s jesenjom sjetvom.
Kako se to nije desilo, morao sam posijati u suvu zemlju. Šta će biti, da li će pšenica nići, ostaje nam da vidimo, kazao je Maletić.
Dodao je da je zbog isušenih oranica obrada zemljišta izuzetno teška i radovi idu sporo.
Boško Radić, poljoprivrednik iz Bijeljine, kaže da svakodnevno s komšijama gleda u nebo i moli boga da padavine počnu kako bi otpočeli s jesenjom sjetvom pšenice.
Najveći problem predstavlja nam to što u zemlji nema vlage. Tako da mnoge površine neće moći biti sjetveno obrađene, pojasnio je Radić.
Zasijano oko 50 odsto
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ističu da se jesenja sjetva odvija otežano. Do sada je zasijano od 50 do 60 odsto površina, zavisno od regije.
Drugi dio ljeta i početak jeseni karakterišu niske količine padavina. U nekim područjima suma padavina u periodu avgust – oktobar je do tri puta manja od višegodišnjeg prosjeka. Nedostatak vlage u zemljištu dvostruko negativno utiče na proces sjetve. To sa jedne strane otežava predsjetvenu pripremu zemljišta, a sa druge strane sprečava klijanje sjemena.
Dodaju da bi samo obilnije padavine u nekom narednom periodu mogle popraviti situaciju i olakšati završetak ovogodišnje jesenje sjetve na preostalim površinama.
Procjenjujemo da će u ovogodišnjoj jesenjoj sjetvi biti posijano oko 65.000 hektara. Od čega oko 40.000 hektara pšenice, a 25.000 hektara ostalih ozimih kultura, pojasnili su iz Ministarstva.
