Zdravlje životinja, redovne analize, vakcinacije domaćih životinja… | Agroportal.ba
Agro intervjuAgro vijesti

Zdravlje životinja, redovne analize, vakcinacije domaćih životinja…

Ove sedmice smo imali priliku i zadovoljstvo da porazgovaramo sa Stevanom Radićem, vršiocem dužnosti šefa pododjeljenja za veterinarstvo Vlade Brčko distrikta BIH.

Gospodine Radiću, kako ocjenjujete opšte zdravstveno stanje životinja u Brčko distriktu?

Zdravstveno stanje životinja na prostoru Brčko distrikta u mjesecu martu je zadovoljavajuće. Kada sagledamo sve aktivnosti koje su se dešavale u okviru javne veterinarske službe i rada veterinara na terenu, vidimo da je ovaj period poseban po tome da je povećan broj respiratornih oboljenja, kod svih kategorija životinja. Razlozi su teperaturne oscilacije, nepripremljenost životinja, neadekvatne štale i uslovi u kojima se životinje nalaze te migracija životinja koje dolaze sa trgovinom životinja, gdje se mlade životinje prevode iz jednih u druge ambijentalne uslove.

Takođe moram napomenuti da smo imali određen broj prijava da su se pojavila oboljenja na teritoriji Brčko distrikta, vezano za respiratorni trakt, posebno u oblasti govedarstva.

Šta je istina u medijskim natpisima o oboljenjima krava na prostoru Brčko distrikta, te da li ste poduzimali neke posebne mjere u sakladu sa informacijama koje ste dobijali?

Mi smo, u saradnji sa veterinarskom inspekcijom, vršili pojačanu kontrolu životinja na našoj teritoriji, i mogu slobodno da konstatujem da nije bilo odstupanja, od prosjeka proteklih godina, kada se radi o respiratornim oboljenjima i nema tu ništa značajno ni spektakularano. To što je objavljeno u medijima, bile su neprovjerene informacije. U ovom periodu januar, februar i mart kada se mlađa grla životinja useljavaju, dolazi do respiratornih problema kod životinja, što je normalna pojava. Što se tiče zaraznih bolesti, na prostoru distrikta, mogu da kažem da je situacija zadovoljavajuća, mi nemamo prijavljenih žarišta ni na jednoj kategoriji životinja.

Koje su trenutne aktivnosti koje pododjeljenje sprovodi?

U ovom periodu sada, značajne aktivnosti koje se provode, jesu cijepljenje pasa protiv bijesnila, što znamo da je jedna zarazna bolest, koja je opasna. Mi na teritoriji distrikta, godišnje cijepimo i radimo „čipovanje“ oko 4.000 kućnih ljubimaca, i po našim procjenama ni ove godine se broj neće značajno mijenjati. Takođe u narednom periodu pred nama se nalazi aktivnost, koju sprovodimo svake godine, a to je testiranje krvi krava i junica na zarazne bolesti, u narodu poznato kao „mliječni karton“. Pododjeljenje svake godine uradi analizu oko 4.000 uzoraka krvi na teritoriji Brčko distrikta. Ono što moram naglasiti jeste da je tu stanje zadovoljavajuće, te da na godišnjem nivou imamo 3-4 jedinke oboljele od zaraznih bolesti, sve u saradnji sa veterinarskom inspekcijom.

Pročitajte još...   Prvi kamioni s piletinom narednih dana kreću ka EU

Rješavanje leševa animalnog porijekla aktuelna tema u Brčko distriktu?

To nije problem samo Brčko distrikta, rješavanje leševa i nus-proizvoda animalnog porijekla, je problem čitave države Bosne i Hercegovine. U BIH ne postoji ni jedna kafilerija u kojoj bi se moglo vršiti neškodljivo uklanjanje leševa. Takođe moram da naglasim, da mi nemamo ni spalionica u javnim preduzećima, koja bi obavljale uslugu zbrinjavanja leševa kao u nekim razvijenim zemljama. Tako da je Bosni i Hercegovini ostao jedini mogući način u ovom trenutku, a to je „alternativno zbrinjavanje“ što je u stvari ukop leševa životinja. Država BIH ima zakonsku regulativu, pravilnik i odluku, koja je regulisala ovu materiju, i mi radimo zbrinjavanje na isti način kako se radi i u ostatku Bosne i Hercegovine. Problem koji se kod nas javlja, jeste iznalaženje lokacije za ukop leševa, koje mi imamo na trijaži u azilu. Ovo ujedno izaziva još jedan veći problem, azil koji se trenutno nalazi na prostoru distrikta, koji je skupštinskom odlukom povjeren na upravljanje JP Komunalno, je treuno pun životinja. Razlog je taj što mi već određeni vremenski period ne možemo da radimo „utanaziju životinja“, i samim tim, u ovom zimskom periodu, povećano je prisustvo pasa lutalica na našim ulicama. Vlada Brčko distrikta je na svojoj 32. sjednici, na prijedlog šefa odjeljenja za poljoprivredu, usvojila prijedlog iz 2016. godine, te odabrala 3 lokacije, od predloženih 9 lokacija, što je privremeno rješenje do kraja godine. Skupštini ćemo uputiti prijedlog o izdvajanju sredstava za nabavku „mobilne spalionice“, koja bi bila data na upravljanje JP Komunalno, što bi bilo jedno trajnije rješenje za ovaj problem.

Pročitajte još...   Ishrana svinja svježim žitaricama

Da li možete sagledati oblast stočarske proizvodnje, čini nam se da je BIH izložena konstantnom uvozu, bez obzira na domaću proizvodnju?

U svim zemljama u tranziciji, pa tako i u Bosni i Hercegovini, došlo je do promjena u stočarskoj proizvodnji. Na žalost u primarnoj proizvodnji, u određenoj kategoriji životinja, teladi, junadi, prasića, jagnjića, mi nemamo dovoljne količine tih životinja koje bi mogle da pokriju potražnju na domaćem tržištu. Taj problem je „iz dana u dan“ sve izraženiji, te su veći poljoprivredni proizvođači sve više orijentisani na uvoz, za dalji tov i uzgoj na svojim farmama.

Jedno od pitanja koje Agroportal.ba redovno dobija, jeste procedura oko legalnog uvoza stoke u BIH?

Što se tiče samog uvoza životinja, procedura je u određenom slučaju, veoma jednostavna. Ono što budući uvoznik mora da ostvari jeste da ima registrovanu firmu, registrovan i odobren objekat za držanje, gdje zahtjev podnosi Odjeljenju za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, nakon čega formirana komisija izlazi na teren i odobrava/registruje taj objekat. Posle registracije objekta, na teren izlazi veterinarska inspekcija koja vam dodjeljuje „veterinarski broj“ te koja sačinjava zapisnik. Sa tim zapisnikom, brojem i zahtjevom za uvoz, budući uvoznik se obraća kancelariji za veterinarstvo, u Sarajevu, koja izdaje odobrenje za uvoz životinja. Naravno kada se ispoštuje procedura, nađe roba na drugom tržištu, vi uvozite robu koju vam veterinarska inspekcija drži u karantinu dok se ne ispoštuju sve procedure. Procedura nije previše komplikovana, ali mi u odjeljenju stojimo na raspolaganju da svakoga uputimo i posavjetujemo oko uvoza stoke legalnim putem.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Očekivani prinos kukuruza devet do 12 tona po hektaru

Agro vijesti

Crveno meso iz BiH neće još na evropsku trpezu

Komentariši