U nekoliko proteklih sezona u našim zasadima voća susreli smo se sa pojavom ove štetočine. U ovom tekstu podsjetićemo u kojim zasadima zapravo imamo najviše problema. Te navesti i nekoliko metoda borbe protiv ovog štetnog organizma.
Uvodne informacije
Drvenar (Xyleborus dispar) spada u porodicu potkornjaka (Scolytidae). Potkornjaci spadaju u sekundarne štetočine (tzv. štetočine slabosti). Što znači da napadaju uglavnom slaba. Iscrpljena stabla, iako to ne mora da bude pravilo. U uslovima jačeg napada, drvenar može da napadne i zdrava, najčešće mlađa stabla.
Imago
Jedino i ključno rješenje u borbi protiv ove štetočine odnosi se na održavanje dobre kondicije voćnjaka. Naime, ukoliko su stabla zdrava, sa dobrim vigorom, šanse da se pojave potkornjaci su zanemarive. Potkornjaci su svjedoci lošeg stanja zasada i obično se javljaju na stablima koja iz nekog razloga pate od stresa. To može da bude izmrzavanje, bolest ili asfiksija korjena. Nastala usljed viška vode. Stres nastao kao posljedica suše. Preopterećenosti sadnice rodom ili od neke biljne bolesti.
Iskustva pokazuju da je od svega navedenog, pojava potkornjaka naročito vezana za vodeni stres biljke (višak i manjak vode). Zatim za posljedice izmrzavanja.
Dobra kondicija zasada rezultat je prije svega poštovanja svih koraka u podizanju zasada. Oni se odnose na:
- Izbjegavanje podizanja na zabarenim površinama i na površinama pod krčevinom.
- Rješavanje viška vode, ali i pitanja navodnjavanja.
- Izbjegavanje zbijanja zemljišta tokom obrade parcele.
- Zatim potrebu dubokog oranja, primjereno đubrenje i na kraju,
- Nabavku zdravog i kvalitetnog sadnog materijala.
Kada je zasad podignut, treba voditi računa o kvalitetnoj prihrani. Uravnoteženom navodnjavanju. Okopavanju, racionalnoj i opreznoj upotrebi herbicida. Te odgovarajućem opterećnju stabala rodom.
Osim ovih mjera, koje predstavljaju u stvari jedan zdrav i normalan put u voćarskoj proizvodnji, praktično ne postoji mjera suzbijanja ove štetočine koja bi dala prave rezultate.
Ipak u zasadima gdje je bilo pojave ove štetočine potrebno je primjeniti prije svega mjere higijene i čišćenje zasada. Te praćenje pomoću alkoholnih klopki. Te na kraju primjenu hemijskih mjera u cilju smanjivanja populacije.
Hemijske mjere suzbijanja
Kada su u pitanju hemijske mjere suzbijanja, one su teške. Kako zbog nepristupačnosti insekta koji se ubuši, tako i zbog izbora insekticida. Pravovremena primjena insekticida je veoma bitna. Jer nakon ubušivanja djelovanje insekticida je otežano. Za suzbijanje koriste se insekticidi iz grupe organofosfata ili piretroida. Često i u nešto povećanim koncentracijama od uobičajenih. Čak i ovi insekticidi omogućavaju samo djelimičnu kontrolu.
Prva primjena insekticida je kada počne izlijetanje (maksimalna dnevna temperatura 18-20°C, prvi ulov na klopkama). Kada se ulov na klopkama nastavi, tretman treba ponoviti. Najčešće su to blok tretmani u razmaku od 2-3 nedelje.
Presjek sadnice
Nakon izlijetanja ženke počinju da se ubušuju u ista ili okolna stabla. Prvo plitko u koru, a zatim prodire u drveni dio gdje prave hodnike i polažu jaja. Larve se pile kroz nekoliko dana i hrane micelijama gljive Ambrosia spp. Čije spore u hodnike unosi ženka. Upravo iz ovog razloga treba primjeniti i fungicide (triazoli) da bi se spriječio razvoj ove gljivice. U hodnicima se nastavlja razvoj larvi i formiranje lutki. A zatim i novih imaga koji prezimljavaju u hodnicima. Parenje se odvija u hodnicima, nakon čega mužjaci uginu. Oplođene ženke napuštaju hodnike kroz ulazne otvore.
Ubušivanje u sadnicu
Iako znamo da nakon ubušivanja primjena hemijskih mjera nema velikog značaja. Često se ne isprati sam početak ljeta i zakasni sa tretmanom. Da bi ispratili početak ljeta potrebno je da postavimo klopke sa atraktantom. Naročito u zasadima u kojima smo ranije imali pojavu ove štetočine. Svakako potrebno je tokom sezone ukloniti sadnice koje su stradale.
Pravljenje klopki za praćenje
Klopke za praćenje početka leta i dalje praćenje možemo napraviti i sami na sljedeći način:
Klopka za praćenje
- Pripremimo manje plastične flašice, na kojima ćemo u gornjoj polovini napraviti rupice.
- U flašicu kao atraktant sipamo etil alkohol u kombinaciji sa vodom (50:50) ili jabukovo sirće.
- Iznad flašice pričvrstićemo crvenu ljepljivu ploču (možemo iskoristiti ljepljive ploče za praćenje savijača između kojih ćemo ubaciti crveni papir ili neku drugu crvenu podlogu koju premažemo ljepkom za miševe i sl.).
- Ovako pripremljene klopke postavljamo u zasad.
