Karbokalk, iako je besplatan poljoprivrednici ga ne koriste | Agroportal.ba
Agro reportažeAgro vijesti

Karbokalk, iako je besplatan poljoprivrednici ga ne koriste

U organizaciji Instituta za razvoj i unapređenje poljoprivrede Brčko održan je eduktivni skup na temu: “Primjena karbokalka u smanjenju kiselosti poljoprivrednog zemljišta“.

Institut

Azeleja Suljkanović, direktorka Instituta, koji je osnovan prije dvije godine za potrebe fabrike Bimal, istakla je da su sva zemljišta u BiH kisela. Posebno u distriktu i okolini. Zbog čega biljke ne mogu da koriste  sve hranjive materije iz zemlje.

Uvođenjem karbokalka u proizvodnju postiže se puni prinos i kvalitet poljoprivredne kulture. U fabrici Bimal, dnevno se proizvede 20 tona karbokalka, što su dovoljne količine za  područje distrikta, istakla je Suljkanovićeva.

Spasoje Radić, viši stručni saradnik za ratarstvo i povrtarstvo u Vladi Distrikta rekao je da, prema analizama koje su vršene na Institutu u Banja Luci, karbokalk sadrži oko 32 odsto kalcijuma i druge hranjive elemente koje ulaze u zemljšte. A, naši poljoprivrdnici, iako ga besplatno mogu dobiti od fabrike Bimal, još uvijek ne koriste njegove komparativne prednosti, kaže Radić.

Naše kalkulacije pokazuju da su ulaganja u njegovu nabavku samo u prevoz i distribuciju na terenu, dok je korist korišćenja karbokalka po jednom hektru 500 KM. Radi se, maltene, o podsticaju, dodao je  Radić.

Da li će ga koristiti ili ne, o tome odlučuju poljoprivrednici, a ne Vlada Distrikta, kaže Saša Tanić, šef  Odjeljenja za poljoprivredu, šumartsvo i vodoprivedu u Vladi Brčko distrikta.

Pročitajte još...   Preuzimanjem fabrike "NOVO SUNCE" iz Sombora Bimal Grupa potvrdila lidersku poziciju

Branko Milanović, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sloboda“ iz Mjesne zajednice Cerik kaže da je njegovo udruženje prije šest godina radilo projekat u okviru koga su potrošili 300 tona karbokalka na parcele u Ceriku. Pokazalo se, kaže, da su se urodi povećali, na onim parcelama gdje su prinosi uvijek bili manji i do 30 odsto.

Primjetio sam da su i voćnjaci bili rodniji nakon što je zemlja bila tretirana karbokalkom, jer je njena kiselost dosta smanjenja. Projekat je tada finasirala lokalna vlada, a sada, kada karbokalka imamo besplatno, jedini problem jeste njegov transport do njiva, istakao je Branko

Da li smo postali razmaženi pa ne koristimo besplatne sirovine koje su nam dostupne i koje nam povećavaju prinose, ostaje pitanje?

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Povrtari zahtijevaju veće subvencije

Agro vijesti

Ko je i koliko dobio podsticaja u 2019. godini u Brčko distriktu?