Na području ugljevičke regije pčelarstvom se aktivno bavi stotinjak pčelara koji imaju oko 3.500 pčelinjih društava, dok je u Semberiji registrovano 250 pčelara sa oko 10.000 košnica, piše srpskainfo.com
Foto: RAS Srbija
Kao dopunska djelatnost bavljenje pčelarstvom postaje sve atraktivnije iako zahtjeva znanje, predan rad i značajna ulaganja, ali zahvaljujući i odličnim prirodnim i klimatskim preduslovima.
U porodici Miladina Tešića, pčelarenje je tradicija, jer su pčele držali njegov djeda, otac te sada njegovi sinovi Marko i Mladen. Imaju 70 pčelinjih društava u Trnovi kod Ugljevika, a proizvode med i druge pčelinje proizvode.
Dobar je kvalitet meda zbog čega nemamo problema sa plasmanom. Iako je zahlađenje tokom marta i aprila, usporilo razvoj pčelinjih društava, ova godina je bolja nego prethodne dvije. Vrcali smo voćni med, a sada bagremov. Prosečan prinos je od 15 do 20 kilograma po košnici. Prodamo sve što proizvedemo praktično na kućnom pragu, kaže ovaj domaćin.
Njegov sin Marko priča za Srpskainfo da se ne žali iako u pčelinjaku uvijek imaju pune ruke posla. Kaže da se najviše raduju vrcanju meda, jer je to kruna ovog zahtjevnog i teškog posla.
Dobar pčelar mora da ima potrebnu opremu, vrcaljke, odjela, ali da su najvažniji ljubav prema pčelama, volja i znanje. Morate im se posvetiti. To podrazumjeva redovan rad u pčelinjaku, obezbjeđenje dovoljne količine hrane, kvalitetne matice, brigu o zdravlju pčela. Jaka zajednica, jaka proljetnja paša, blaga klima, garant su dobrog prinosa, odnosno tog dragocjenog nektara, kaže mladić.
Foto: RAS Srbija
Med i proizvodi od meda koji se proizvode u pčelinjaku Tešića više puta su nagrađivani. Za promociju proizvoda zadužen je sin Mladen.
Med smo nosili u Brčko distrikt na ocjenjivanje. Za ukus, boju, vlažnost i uopšte kvalitet meda dobili smo za bagremov med zlatnu medalju, a za lipov srebrnu. Dobijali smo i druga priznanja. Nastupamo na raznim sajmovima i takmičenjima, kaže Mladen, koji svoju perpekstivu vidi u seoskom turizmu.
Miladinova supruga Draženka ističe da ne ide u pčelinjak, ali da uvijek moraju biti spremne posude za med, odnosno staklenke.
Pomažem kad se med pakuje. Nije teško. Istraživanje od prije par godina pokazalo je da je na našim prostorima prosječna godišnja potrošnja meda ispod jednog kilograma po osobi što je nedopustivo malo. Voljela bih da se med i drugi pčelinji proizvodi više konzumiraju, kaže Draženka, koja je kao zdravstveni radnik upoznata sa ljekovitim i hranjivim svojstvima meda.
Pčelari bijeljinske regije kažu da su i podsticaji koje ostvaruju na republičkom i lokalnom nivou, od pet do sedam KM, skromni i upozoravaju da su u zemljama regiona daleko veći. Budući da se med i pčelinji proizvodi mogu plasirati i van granica BiH, neophodno je uraditi određene analize kvaliteta u Zavodu za ispravnost namirnica i Veterinarskom institutu u Beogradu.
Nadaju se da će i ove, kao i prethodne godine, ove troškove nositi resorno ministarstvo.
Povećani podsticaji
Prema evidenciji Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivede, u Republici Srpskoj registrovano je 2.890 pčelara, koji posjeduju ukupno 156.696 pčelinjih društava. Ukupni godišnji prinosi meda u Srpskoj procjenjuju se na oko tri hiljade tona godišnje.
U Pravilniku o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za pčelarstvo je planirano 600.000 KM što je u odnosu na prošlu povećanje za 60 odsto.
