Napokon dobra godina, zadovoljni i pčelari i građani | Agroportal.ba
Agro vijesti

Napokon dobra godina, zadovoljni i pčelari i građani

Pčelare iz Republike Srpske napokon je ogrijalo sunce jer trenutno, nakon nekoliko katastrofalnih godina, bilježe dobru proizvodnju meda koja je u prethodnom periodu bila u drastičnom padu, piše srpskainfo.

Za razliku od prošle i pretprošle godine, kada im vremenske prilike nikako nisu išle naruku, pčelare u 2018. prati povoljno vrijeme, pa su u velikoj mjeri zadovoljni ovogodišnjim vrcanjem.

Podsjetimo, u Srpskoj se pčelarstvom bavi oko 4.000 pčelara, koji imaju ukupno 150.000 košnica. Zbog veće ponude meda na tržištu, došlo je i do pada njegove cijene, pa tegla umesto dosadašnjih 15, košta 13 maraka. To je obradovalo građane koji ovaj proizvod koriste kao hranu ili lijek, a posebno ih raduje činjenica da, po svemu sudeći, ove godine u Srpskoj neće biti nestašice meda.

Ranijih godina već od jeseni nismo mogli da nabavimo nijednu teglu. Bili smo spremni da med plaćamo i skuplje, ali badava, nije ga bilo, jer je godina, kao i pretprošla, bila katastrofalno loša. Naravno da nas raduje i pojeftinjenje, jer godišnje trošimo dosta ovog proizvoda, najčešće livadskog, ali je odličan i bagremov. Prošle i pretprošle godine meda nije bilo ni za lijeka, naglašava Sanja Š. iz Banjaluke.

Zbog izuzetno nepovoljnih vremenskih prilika, pčelari iz Srpske su ove godine upamtili po rekordno niskom prinosu meda.

Iz Saveza udruženja pčelara RS saopštili su da, prilikom vrcanja, prosjek iznosi i do 20 kilograma, ali da je, na primjer, proteklih godina bilo maksimalno četiri kilograma meda po košnici.

Mraz i hladnoća su u proljeće spriječili lučenje nektara kod medonosnih biljaka, prvenstveno bagrema, drača, žalfije. Zato vrcanja praktično i nije bilo, pa su pčelari bitli u debelom minusu. Ništa nisu zaradili, a morali su da ulažu u proizvodnju, naglasili su u ovom savezu.

U Uduženja pčelara “Semberija” potvrdili su da nisu zapamtili tako nizak prinos meda, kao 2016.

Ona je bila veoma loša za pčelare koji se, zbog nepovoljnih vremenskih uslova, suočavaju sa velikim gubicima. Zahvaljujući 2015, koja je bila izuzetno medonosna, mogli smo da trošimo stare zalihe, istakli su u ovom udruženju.

Za razliku od prethodne dvije godine, pčelari potvrđuju da je ova kudikamo bolja, te da će više meda ostati i za izvoz.

Trenutne vremenske prilike su veoma dobre, što nas izuzetno raduje. Nadamo se da će meda biti i za izvoz, te da ćemo tako povratiti novac koji smo ulagali tokom proteklih loših sezona, kada ništa nismo zaradili, poručuju pčelari iz Srpske.

Međutim, iako je zbog loših vremenskih prilika prošla godina bila jedna od najgorih za domaće pčelare, vrijednost izvoza meda lane je uvostručena u odnosu na 2016.

Pročitajte još...   Spisak uzgajivača tovne junadi u RS

Posebno je zanimljivo da je med iz BiH našao put i do nekoliko zemalja Persijskog zaliva, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Saudijske Arabije – država koje su svrstane u red najbogatijih u svijetu.

Podaci Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da je za 11 mjeseci lane u BiH, uglavnom iz Srbije i Hrvatske, uvezeno meda u vrijednosti skoro 1,8 miliona KM, što je, u odnosu na 2016, više za preko pola miliona KM.

S druge strane, izvoz je značajno povećan u odnosu na prethodne godine. Tako je u 2013. izvezeno meda u vrijednosti od 22.870 KM, a za samo 11 mjeseci lane 220.180 KM. Izvoz meda u 2017. povećan je za 100 odsto u odnosu na 2016, i to u UAE, Kuvajt i Saudijsku Arabiju.

To su i dalje skromne vrijednosti, međutim svako novo povećanje izvoza je značajno za domaće proizvođače, kažu u STK.

Dok na tržište ovih zemalja, logično, možemo da izvezemo samo med proizveden do perfekcije, kvalitet onoga koji jedu naši građani – bilo da je iz uvoza ili domaće proizvodnje, više je nego diskutabilan.

Pročitajte još...   Proizvođačima voćnih sadnica iz Srpske otvoren put na tržište Ruske Federacije

Naime, u posljednjem kvartalu 2017. godine na tržištu BiH sprovedena su ispitivanja meda dostupnog na domaćem tržištu, koja su došla do zabrinjavajućih rezultata. Ispostavilo se da je od ukupno 100 kontrolisanih uzoraka, čak 53 bilo neispravno. Tačnije, od 73 uzorka domaćeg meda neodgovarajuća su bila 43, a od 27 iz uvoz deset uzoraka.

Pčelari sa kojima smo razgovarali poručuju da sve one za koje se eventuelno utvrdi da su namjerno lažirali med, treba kazniti.

Činjenica je da na našem tržištu ima falš-meda i treba utvrditi ko kako radi, poručuju pčelari.

U Inspektoratu RS naglašavaju da je krajem 2017. iz maloprodajnih objekata uzeto 45 uzoraka meda koji su dostavljeni na laboratorijsku provjeru.

Kod dva uzorka, jednog iz domaće proizvodnje i jednog iz uvoza, utvrđena su velika odstupanja, što ukazuje na sumnju da je riječ o patvorenom medu. Zatečene količine meda su povučene iz prometa. U 11 slučajeva utvrđena su manja odstupanja, ističe portparol Inspektorata RS Dušanka Makivić.

Na prvom mjestu potrošači

Pčelari iz RS zainteresovani su za izvoz meda u zemlje EU, zbog čega je ova poljoprivredna grana i institucionalno podržana odgovarajućim zakonima i propisima. Ipak, za organizovan izvoz domaćeg meda potrebno je ispuniti sve standarde koje propisuje EU. Iz Evropske komisije za kvalitet meda saopštili su da je, na prvom mjestu, interes potrošača, ali i proizvođača.

Proizvođači svojim rezultatima moraju pokazati da je  novac koji su dobili potrošen na pravi način. A to će biti mjereno i time da li će potrošači biti zadovoljni, saopštili su iz ove komisije.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Pod trebinjskim platanima se predstavili domaći poljoprivredni proizvođači

Agro vijestiPijačni barometar

Vremenska prognoza za 28.09.2020.

Komentariši