Od pčelarstva se može pristojno živjeti, ali nije lako, kaže Sabina Biserović iz Gunje, čiji je bagremov med i ovogodišnji pobjednik međunarodnog sajama pčelarstva i opreme u Brčkom. Od ranog proljeća do kasne zime uvijek imamo nešto da radimo, ali platu zaradimo, sa ponosom priča Sabina.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: Sabina Biserović
Pčelarstvo je kod Biserovića porodičan posao već 15 godina. Ona i suprug radili su u privatnim firmama i ostali bez posla. Od oca je dobila nekoliko košnica koje su, kaže, rado prihvatili.
I tako je pčelinjak postao njihovo novo radno mjesto, gdje provode najveći dio vremena, ali se kaže, isplati.
Sada imamo nekih 250 košnica koje vozimo. Mi smo seleći pčelari, a imamo i stotinjak stacioniranih košnica. Krenemo od naše Slavonije, pa do Kostajnice i Dvora na Uni. Tako da imam različitih vrsta meda, od livadskog, bagremovog, zatim onog od uljane repice, suncokreta, kadulje, pa do šumskog meda, kaže Sabina Biserović.
Godina je bila sušna, ali se Sabina ne žali, jer su uspjeli da štetu izbjegnu upravo vozeći pčele na ispašu. Godišnja proizvodnja meda u njihovim pčelinjacima varira i zavisno od godine kreće se od pet do deset tona.
Ponasan na svoj rad u pčelinjaku je i Brčak, Zoran Đurić. Ovaj pčelar proizvodi najkavaliteniji livadski med u distriktu, pokazalo je ovogodišnje ocjenjivanje meda. Tako se zasluženo okitio sa dvije zlatne medalje i dva pehara na nedavno održanom sajmu pčelarstva i opreme u svom gradu.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: Zoran Đurić
Zoran kaže da je pčelarstvo njegov drugi posao, u koji je uključena i porodica. Nagrada je samo potvrda mukotrpnog rada i truda svih nas, dodao je Zoran.
Pčelarstvom se bavim dvadesetak godina, a poslednje i nisu baš tako dobre za pčelare. Zbog toga sam prinuđen da pčele vozim na pašu. Krenem tako od Majevice i podmajevičkih krajeva i stignem do Ozrena i Trebave, kaže Zoran.
U ponudi ima livadski i bagremov med, koje prodaje po 12 maraka po kilogramu. Zorana plasman ne brine, kaže, uvijek ga ima gdje ima i kvaliteta.
Zadovoljan je i podsticajima koje dobija od Vlade Distrikta. Ove godine su povećani sa 20 na 30 konvertibilnih maraka po košnici. Pravo na njih ima 200 brčanskih pčelara, kojima vlada, takođe, refundira 30 odsto troškova za nabavku pčelarske opreme.
Zbog suše, ove godine prinosi meda u distriktu su smanjeni, ponegdje i za 50 odsto, kaže predsjednik brčanskog Udruženja pčelara Matica, Nikola Kerezović.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: Nikola Kerezović
Kod nas, u ovom okruženju, lipa nije rodila. Dobro je jedino radio bagremac i nešto livade. Međutim, stanje u Hrvatskoj i Srbiji je nešto bolje, jer oni imaju veća prostranstva i kod njih su paše pčela dugotrajnije i brojnije, napominje Krezović
Ono na šta Kerezović posebno skreće pažnju je uginuće pčela, koje, kaže, postaje globalni problem. Pčelari su zabrinuti. Uvjereni su da pčeli prijeti nestanak.
