U Trebinju je organizovan sajam domaćih proizvoda na kome se predstavilo 14 izlagača iz Hercegovine koji su promovisali tradicionalne domaće proizvode.
Danijela Salatić, menadžer poljoprivrednog klastera “Stara Hercegovina”, čije članice su izložile proizvode, rekla je da su njihovi proizvodi, uglavnom, proizvedeni na tradicionalan način.
Sve što je hercegovačko i proizvedeno u Hercegovini je sigurno visokog kvaliteta.
Ona je dodala da je ova organizacija u saradnji sa resornim ministarstvom u Vladi RS i organizacijom IFAD do sada uložila više od 2,5 miliona КM sredstava u poljoprivredi.
Sve što je proizvedeno u Hercegovini se proizvedi na tradicionalan način, a mi nastojimo da kroz klaster i dalje njegujemo, vrednujemo, ali i dopunjujemo proizvodnju nekim novim stvarima. Ovaj projekat se pokazao uspješan i u razvoju proizvodnje novih kultura koje nismo imali na našem području, kao što je paprika iz Berkovića koju ćemo ove godine i brendirati. Na Berkovićima je posađeno oko dva miliona struka paprika, očekujemo odličan prinos i trenutno nemamo konkurenata.
rekla je Salatić.
Od poljoprivrede se može živjeti
Aleksandar Sredanović, vlasnik farme prepelica u selu Vučja se bavi i pčelarstvom, proizvodnjom džemova, likera i sokova od ribizle i višnje.
Trenutno sam zadovoljan ovim poslom, može se zaraditi neka prosječna plata, ali treba mnogo da se radi.
kaže Sredanović.
Vlasnik Gazdinstva “Šarenac” Miroslav Šarenac ima voćnjak višnje u selu Pridvorci kod Trebinja. Prema njegovim riječima maraska se oduvijek gajila u Trebinju, jer ova vrsta višnje traži primorsku klimu.
Proizvodim sirup, vino, liker, sok od višnje. Maraska je pogodna za likere, jer u sebi sadrži aromu. Proizvode plasiram u Hercegocačku kuću u Trebinju, kafiće, restorane, prodavnice.
rekao je Šarenac.
Nova zakonska rješenja šansa za hercegovačke poljoprivrednike
Zamjenik gradonačelnika Trebinja Slađana Skočajić navela je da grad Trebinje u strategiji razvoja ima i poljoprivredu, a dodala je i da se radi na izmjenama zakona da se subvencije posebno regulišu za područje Hercegovine, gdje su posjedi manji.
Mislim da je to od posebne važnosti.
istakla je Skočajićeva.
Ona je pozvala sve proizvođače da ne rade pojedinačno, već da se udružuju, jer tako mogu mnogo više postići.
Zakon o zadrugama je jedan od zakona koji sigurno daje priliku proizvođačima da intezivnije nastupe na tržištu i da naša poljoprivreda bude tržišna, čemu svi težimo u Hercegovini.
navela je Skočajićeva.
Sajam domaćih i tradicionalnih proizvoda u Trebinju organizovali su Asocijacija za ekonomski razvoj “REDAH” iz Mostara i Udruženje građana “Centar za razvoj Hercegovine”.
