Tokom protekle decenije smanjena je proizvodnja semberskog kupusa čije mjesto su zauzeli hibridi koji daju veći prinos, a imaju nižu cijenu, piše Blic.rs
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: G.Bobić
Naime, od davnina je poznato da je Semberija poznata po proizvodnji kupusa koji je veoma specifičan zbog velike količine celuloze i šećera. Taj kupus je veoma dobar za kiseljenje, ali je veoma ugodnog ukusa u svježem stanju. Trenutno se radi na stvaranju brenda bijeljinskog kupusa. Na tržištu je odavno prepoznatljiv kiseli semberski kupus drugih sorti, koji se našao na trpezama širom naše zemlje, ali i Amerike i Australije.
Autohtona sorta bijeljinskog kupusa mogla bi da postane svojevrstan brend Semberije. Prije četiri godine pokrenuta je inicijativa da se zaštiti njegovo geografsko porijeklo. Procijenjuje se da je danas samo pet odsto površina u Semberiji zasijano autohtonom sortom. Proizvođači koji su ostali vjerni bijeljinskom kupusu, mogu se prebrojati na prste jedne ruke.
Oni koji su izgubili tržišnu bitku, digli su ruke od bijeljinskog kupusa prije deset godina, pa tako danas sade američke i holandske sorte koje su isplativije jer daju veći prinos.
Vreća bijeljinskog kupusa teži oko 18 kilograma, a hibridnih sorti skoro duplo više, kaže povrtar Nenad Nikolić iz Crnjelova.
Viši stručni saradnik u poljoprivredi Meho Hujdurović kaže da je bijeljinski kupus pokazivao najbolje kvalitete za kiseljenje.
Ima značajan procenat sladora 4,42, tanke listove za sarmu, a svjež je dobar za salatu. Najbolji je kada počne da sazrjeva, istakao je on. Dodaje da kako bi održali ovu sortu porodica Hujurović proizvodi sjeme tog kupusa.
Naime, bijeljinski kupus je nekomercijalan za prerađivače, jer nakon procesa fermentacije bude spljošten i nema dobar izgled, pa nije poželjan na tržištu. Ipak, naši sagovornici objašnjavaju da se za njega pročulo osamdesetih godina prošlog vijeka, te da je bio mnogo kvalitetniji od uvoznog. Danas se pokušava stvoriti prepoznatljivi brend kiselog semberskog kupusa, koji je našao svoje mjesto na tržištu BiH, ali i probirljivim stranim tržištima.
Risto Arsenović iz Asocijacije udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije naglašava da bi i gradska uprava i nadležne institucije trebalo da podrže ovu inicijativu. Podseća da BiH ima devet proizvoda sa geografskim porjeklom, ali da nijedan nije iz RS.
Kupus ne smije imati zaštitna sredstva u sebi, pesticide, karenca. Taj kupus u procesu fermentacije se prati i nije jednostavno napraviti dobar kiseli kupus, ipak je to nauka, tehnologija – ističu proizvođači.
Suvenir grada
Bijeljinski kupus promovisan je prošle godine na Pozorišnom festivalu Dani komedije, na kojem je dodeljivana nagrada „Zlatni kupus”, a mnogi Bijeljinci ga vide i kao suvenir grada. Kupus je zaštitni znak Semberije, a sarma, kažu, najbolja od bijeljinskog kupusa. Kiseli kupus spasio je Kukove mornare od skorbuta, a Bijeljinu bi ovo povrće moglo da promoviše na mnogim meridijanima, samo ga moramo više poštovati, jer to i zaslužuje.
