Semberci bacaju povrće jer ga nemaju kome prodati?! | Agroportal.ba
Agro vijesti

Semberci bacaju povrće jer ga nemaju kome prodati?!

Semberski povrtari s mukom su sačuvali ovogodišnji rod, koji je zbog vremenskih neprilika – padavina i temperaturnih oscilacija, bio izložen stresovima, napadu štetočina i biljnih bolesti, a nemaju kome da ga prodaju.

Kažu, ponuda je ogromna, a potražnja nikakva, pa su prinuđeni da proizvedeno povrće daju u bescjenje ili da ga čak i bacaju.

Povrtari su se izborili sa napadom insekata i biljnih bolesti, ali ne mogu da se izbore sa uvozom. Na pijaci, kažu, danima uzaludno čekaju kupce, a cijene nikada nisu bile niže.

Sve upola cijene

Jovo Šubarić iz Velike Obarske kaže da je sve u odnosu na prošlu godinu upola jeftinije. S druge strane, proizvodnja je zbog neophodne povećane zaštite biljaka skuplja.

Vrećica krastavaca od 10 kilograma košta jednu marku. A zamislite koliko treba uloga, truda i rada, da se proizvede taj krastavac. Ljudi koji dovuku povrće, prespavaju noć u kolima. Sve čine da prodaju to što su proizveli. Ja sam prije nekoliko dana krastavac koji sam uzgojio, brao i pakovao, pobacao. Vreće sam izrezao nožem i sav krastavac prosuo u majevički kanal. Neću da dam kilogram po 10 pfeniga, kaže Šubarić.

Dodaje da ništa bolja situacija nije ni kada je u pitanju drugo povrće.

Oko 25 kilograma kupusa koštalo je prethodnih godina četiri KM, a sada od marku do dvije. Domaći paradajz ljudi vraćaju sa pijace, jer ne mogu da ga prodaju od uvoznog koji je preplavio tržište. Godina je zaista po nas loša, kaže ovaj poljoprivrednik.

Zaštita domaćeg

Uprkos vremenskim neprilikama semberski povrtari koji rade od jutra do sutra nadaju se da će sačuvati kvalitet ovogodišnjeg roda, ali kako povrće prispijeva za berbu brinu hoće li uspjeti da nađu kupce.

Pročitajte još...   Obogaćen stočni fond PD "Semberija" (VIDEO)

Rentabilna cijena krastavca, u skladu s troškovima, trebalo bi da bude pola marke po kilogramu, a on je pet puta jeftiniji. Paprika je u ovom periodu prošle godine koštala oko 1,8 KM, a sada je 40 pfeniga, kao i paradajz koji se prodaje na veliko po 1,2 KM.

Prvi rod uvijek je donosio najveću dobit, ali ove godine samo gubitke. Uvoz guši domaću proizvodnju, pa povrtari očekuju hitne mjere zaštite.

Svi moji ukućani žive od poljoprivrede. Sad je došlo vrijeme da ne možemo da živimo od svog rada. Nadležni to ne smiju da dozvole. Trebalo bi jednostavno zabraniti uvoz u nekoliko mjeseci u kojima pristiže naše domaće. Samo tako bismo zaštitili domaću proizvodnju, kaže Šubarić.

Od proljeća je, kažu povrtari, sve krenulo po zlu.

Sa imanja Milana Šubarića samo 30 odsto proizvedene salate je prodato. Ostalo je  preraslo i završilo u smeću.

Proizvodili smo ranijih godina salatu za restorane, ali zbog korone se nije radilo, a ni sada kad se radi nije mnogo bolje. Nismo imali kome da prodamo proizvedenu salatu i uglavnom smo je pobacali, kaže ovaj povrtar.

O nekoj zaradi i ne razmišljaju proizvođači. Nadaju se da će bar pokriti uloženo.

Sjemena, đubriva, hemija, naš rad. Za sve smo to izdvojili novac, a sada ni na nuli da budemo. I svake godine nas nešto zadesi. Poplave, suše, sad ova korona. A seljak mora od nečega živjeti, kaže Milan.

Grinje, trips i lisne vaši nanijele su veliku štetu povrću. Preporučuje se ciljana preventiva sa kontrolisanom upotrebom pesticida, jer se pojavio i problem preklapanja generacija insekata od larvenih stadijuma do odraslih jedinki. Na krompiru se pojavila plemenjača koja se može prenijeti i na paradajz u plastenicima.

Pročitajte još...   Pravilnik o podsticajima još nije donešen, iz Udruženja poljoprivrednika poručuju: Situacija dodatno otežana

Neminovan i bankrot

Korona je spriječila promet robe i novca. Zbog velike konkurencije unutar regije i Mediterana 30 odsto poljoprivrednika u BiH suočiće se sa bankrotom, smatraju stručnjaci.

Diplomirani inženjer poljoprivrede Stevan Mesarević ocjenjuje da je ovo proljeće bilo jedno od najtežih od minulog rata i zbog vremenskih uslova.

Obilne padavine uticaće na kvalitet pšenice. Velike razlike u temperaturi ugrozile su i povrće. Zbog hladnih jutara i tropskih poslijepodneva, biljke u plastenicima su trpile stresove. To će prouzrokovati kašnjenje u berbi, smanjiti prinos i ugroziti kvalitet, ističe Mesarović.

Izvor

Shares
Slične objave
Agro savjetiAgro vijesti

Priručnik za proizvođače mlijeka

Agro reportažeAgro vijesti

Povratak kući, voćnjaku i bilju