Kositi ili ne travu u vinogradu, tretirati ili okopavati, pitanja su oko kojeg se lome koplja među vinogradarima.
Dok jedni tvrde da ju treba ostaviti između redova jer prema njihovom mišljenju štiti tlo od visokih temperatura i čuva vlagu, drugi pak ističu da upravo trava uzima raspoloživu vlagu lozi i može prouzročiti razne bolesti, te da treba tlo isfrezati i ostaviti ga golo.
Prema mišljenju Tonija Kujundžića s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, čije je naučno područje upravo Vinogradarstvo i vinarstvo, odluka o zatravljenosti vinograda zavisi o nizu faktora – od mikroklimatskih uslova do uzgojnih oblika vinove loze.
“Što se tiče zadržavanja vlage u tlu, zatravljenost unutar redova u vinogradu može biti pozitivna jer sprečava prerastanje korova u zonu grožđa, čime se smanjuje rizik od gljivičnih bolesti”, objašnjava profesor.
Ipak, upozorava da ne postoji univerzalno rješenje.
“Ne možemo paušalno primijeniti isti pristup na sve vinograde. U Slavoniji i Dalmaciji postoje velike razlike, vinogradi u nekim krajevima dosežu visinu samo 40 cm iznad tla, dok je standard negdje oko 1 metra. To značajno mijenja mikroklimatske uslove”, kaže Kujundžić.
Ako se ipak odlučimo za obradu tla unutar redova, dakle bez trave, važno je voditi računa o kapilarnom toku vode i njegovu isparavanju.
“Kultivacijom treba spriječiti isušivanje tla”, naglašava Kujundžić.
Ističe i dodatne koristi travnatog pokrova.
“Osim što čuva vlagu, trava smanjuje temperaturu tla, što je naročito važno u uslovima ekstremnih vrućina”, naveo je on.
Posljednjih mjeseci, tvrdi profesor, oborina gotovo i nema, a suše i visoke temperature postaju sve učestalije.
“Zato provodimo eksperimentalna navodnjavanja i pratimo njihov uticaj na kvalitet vina. Ali još uvijek nemamo egzaktne podatke kako te promjene utiču na aromatski i hemijski sastav vina”, dodaje on.
Zadnjih godina, napominje Kujundžić, klima se brzo mijenja.
“Bilježimo talase vrućine, sve veće temperature i suše. U takvim uslovima tlo bez ikakvog pokrova, trave ili malča, može biti ozbiljno ugroženo”, navodi stručnjak.
Njehov i savjet vinogradarima glasi da nema univerzalnog rješenja. Odluka o zatravljenosti redova mora se donositi prema specifičnostima vinograda, lokalnim uslovima i ciljevima uzgoja.
Ali u uslovima sve izraženijih klimatskih ekstrema, očuvanje vlage i zaštita tla postaju nužni prioriteti.
(Nezavisne novine)
