Uvoz je uništio domaću poljoprivredu a epidemija zadala konačan udarac
Agro vijesti

Uvoz je uništio domaću poljoprivredu a epidemija zadala konačan udarac

Domaći poljoprivrednici, čiji je opstanak dodatno ugrozila epidemija korona virusa, poručuju da ih od sigurne propasti može spasti samo hitno uvođenje mjera kojima bi se ograničio nekontrolisani uvoz iz Evrope.

Traže uvođenje kvota na uvoz živih životinja i prelevmana na uvoz mesnih prerađevina, mlijeka, povrća. U suprotnom, ne isključuju mogućnost protesta jer, kako upozoravaju, nikada nisu bili u težoj poziciji.

U Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača RS kažu da je epidemija samo pogoršala ionako tešku poziciju domaćih farmera koji već dugo grcaju pod teretom prekomjernog uvoza.

Zbog epidemije je drastično smanjena potrošnja poljoprivrednih proizvoda. Naime, ove godine nisu dolazili naši ljudi iz inostranstva, nije bilo proslava, ne rade restorani, kuhinje u firmama, kaže predsjednik ovog saveza Stojan Marinković.

Nekotrolisani uvoz

Prema njegovim riječima, pad potrošnje nije pratio i pad uvoza.

Naš glavni problem je nelojalna konkurencija, jer uvozimo meso po izrazito niskim cijenama. Isti slučaj je i sa povrćem, voćem i ostalim poljoprivrednim proizvodima, pa naši farmeri trenutno imaju velike probleme sa zalihama.

Ističe Marinković i naglašava da se pod hitno  moraju uvesti zaštitne mjere domaće proizvodnje.

Naš poljoprivrednik ne može da konkuriše zapadnoj Evropi. Imamo višak svih poljoprivrednih proizvoda, pad potrošnje, povećan uvoz. Privreda je stala, pala je i kupovna moć naših građana. Ako prekomjeran uvoz bude nastavljen, nećemo imati ni svinja, ni goveda, ni drugih proizvoda. Proljetos smo ubjeđivali ljude da proizvode, a kad su se okrenuli tome, sad imaju problem sa plasmanom, kaže Marinković.

Svinjarstvo u katastrofalnom položaju

Nekotrolisani uvoz

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja RS, naglašava da je situacija u svinjarstvu katastrofalna.

Korona je izazvala velike poremećaje u potrošačkim navikama stanovništva. Nemamo svadbi, krštenja, slavlja, okupljanja. Sve što je do sada bilo tradicionalno, sada je ukinuto, pa nema ni prodaje, ističe Maljčić.

Dodaje da je prodaja svinjskog mesa, odnosno živih svinja, ispod svakog nivoa.

Klaonice su 99 odsto okrenute uvozu sirovina iz EU čiji viškovi završavaju kod nas po izuzetno niskom damping cijenom. Takođe, naše stanovništvo uglavnom kupuje uvozno meso. Sve to zajedno će nas uništiti. Bili smo prije par dana na sastanku sa ministrom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ali rješenje problema nije ni na pomolu. Zato nemamo izbora, nego da idemo u proteste, upozorava Maljčić.

Naglašava da u domaćem agraru nikad nije bila ovako loša situacija.

Mnogi razmišljaju da napuste stočarstvo i selo, jer nemaju od čega da ostvaruju prihod. Žalosno je što za ovaj problem nema razumijevanja institucija, naglašava Maljčić.

Nekotrolisani uvoz

Njegovo mišljenje dijeli i predsjednik Udruženja stočara i mljekara RS Vladimir Usorac, koji kaže da je korona domaćoj poljoprivredi zadala smrtonosni udarac.

Potopljeni smo jeftinim proizvodima iz Evrope. Mi imamo svega, ali ništa ne možemo prodati. Držimo stoku u štalama koja prerasta i od koje imamo samo štetu. Ljudi samo čekaju da ova epidemija prođe, pa da bježe odavde. Niko neće da se bavi poljoprivredom, sela su pusta, kaže Usorac.

Ratari na koljenima zbog uvoza

Nekotrolisani uvoz

Iz Udruženja povrtara RS poručuju da su domaći ratari ove godine proizveli više, jer su na početku pandemije zemlje iz okruženja upozorile da će zabraniti izvoz.

Višak proizvoda i manja potrošnja doveli su do toga da imamo mnogo povrća na tržištu, pa je njegova cena pala. Takođe, velike količine neće biti prodate, pa će biti ili zaorane ili će završiti na deponijama. I ono što je prodato, prodato je po veoma niskim cenama, poručuje predsednik ovog udruženja Brane Mastalo.

Primjera radi, mogi povrtari krompir nisu ni vadili, jer nemaju kome da ga prodaju.

Dosta kupusa takođe nije prodato, ostao je na njivama. Moramo ga potanjirati i zaorati. Podsjetio bih da 80 odsto povrtara opstaje zahvaljujući kreditima banaka ili nam apotekari daju repromaterijal na odgođeno plaćanje. Sledeće godine će definitivno biti zasijano mnogo manje povrća, naglašava Mastalo.

Prema njegovim riječima, problem u povrtarstvu bio bi riješen uvođenjem sezonskih prelevnama na određene povrtarske kulture.

Pročitajte još...   Zaštita domaće proizvodnje, prazna priča ili ozbiljan plan?

U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH nismo uspjeli da saznamo da li i šta planiraju da učine u pogledu zaštite domaće poljoprivrede.

Nadležan Savjet Ministara BiH

Nekotrolisani uvoz

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS više puta su ponovili da je eventuelno uvođenje kvota i prelevmana oblast spoljne trgovine u nadležnosti BiH. Upoznati su sa tim da su se domaći poljoprivrednici po pitanju zaštite domaće proizvodnje više puta obraćali Savjetu ministara BiH, ali da, nažalost, nikada nisu dobili pozitivan odgovor.

Mi smo preduzeli mjere koje su nam na raspolaganju, kako bismo zaštitili domaću proizvodnju, a to je, između ostalog, mjera interventnog otkupa junadi, svinja i povrća, za šta su izdvojena značajna sredstva za RS naglašavaju u ovom ministarstvu.

Dodaju da je za vrijeme epidemije, u odnosu na redovna sredstva od 75 miliona KM planirana budžetom, izdvojeno dodatnih deset miliona KM iz sredstava Kompenzacionog fonda i 2,5 miliona KM iz sredstava IFAD.

Naglašavamo da je ukupan rezultat poljoprivredne proizvodnje u ovoj godini odličan, imajući u vidu u kakvim okolnostima se proizvodnja odvijala, ističu u MPŠV.

Izvor: Srpska Info

0Shares
Slične objave
Agro vijesti

U novu godinu sa skupljim brašnom

Agro vijesti

Godina na izmaku izuzetno zahtjevna za voćarsku proizvodnju