Savez udruženja poljoprivrednih proizvođača Unsko-sanskog kantona upozorio je da ogromne površine poljoprivrednog zemljišta, koje je nekad bilo vlasništvo zemljoradničkih zadruga, leže neiskorištene i propadaju umjesto da se obrađuju.
Prema riječima Huseina Selimovića, predsjednika ovog saveza, to zemljište se još nalazi u vlasništvu zadruga. Iako su one u međuvremenu ekonomski propale i praktično više ne postoje.
Ovo zemljište danas nema titulara vlasnika. Zakonom nije uređeno kako se može staviti u funkciju poljoprivredne proizvodnje. Zbog toga je potrebno što prije donijeti zakone kako bi se odredilo kako upravljati i gospodariti tim zemljištem. Radi se o velikim površinama.
Zemljište se ne koristi
Načelnik općine Bosanska Krupa Armin Halitović kaže kako se u vlasništvu ZZ “Ostružnica”, koja je već dugo u postupku likvidacije, nalaze velike površine obradivog zemljišta.
Ono se ne koristi i ne obrađuje, jer za to nema zakonskog osnova. Mi smo kao lokalna zajednica spremni da se uključimo u rješavanje tog problema. Potrebno je donijeti zakone na federalnom i kantonalnom nivou.
Prema riječima Selimovića, slična situacija je i u drugim lokalnim zajednicama na području USK. Zbog toga će Savez lokalnih udruženja poljoprivrednika uskoro inicirati da se donesu zakonski propisi koji će tretirati ovu problematiku. On je istakao kako će se tražiti i da se novim zakonom o poljoprivrednom zemljištu USK predvidi oporezivanje vlasnika zapuštenih poljoprivrednih površina. Ogromne površine kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta u ovom kantonu ne obrađuju. Njihovi vlasnici ne žele da ga iznajme ili prodaju poljoprivrednim proizvođačima.
Mislim da bi uvođenjem poreza na zapušteno zemljište motivisali vlasnike da ga stave u funkciju poljoprivrednog razvoja, od čega bi na kraju svi imali koristi.
Dodaje kako bi se svim ovim aktivnostima došlo do ukrupnjavanja zemljišnih posjeda, što bi stvorilo pretpostavke za intenzivniji razvoj agrarnog sektora.
Prema procjenama, na području Unsko-sanskog kantona postoji preko 195.000 hektara obradivog poljoprivrednog zemljišta. Od toga, 70 posto je u privatnom vlasništvu. Preostalih 30% otpada na zemljište koje je državna svojina.
Izvor: Nezavisne.
