Zlatom okićena “dunjevača” teče iz kazana na imanju Stokića | Agroportal.ba
Agro reportažeAgro vijesti

Zlatom okićena “dunjevača” teče iz kazana na imanju Stokića

Iako je mlad, u proizvodnju rakije se i te kako razumije. Vladu Stokića zatekli smo u dvorištu roditeljske kuće kako peče rakiju od dunje. Kazan neumorno radi već danima, a do sada je kroz njega proteklo hiljadu litara šljivovice  i 250 litara kajsijevače.

Dobra godina

Za to je bilo potrebno devet tona šljive i tri i po tone kajsije, kaže Vlado. A, kako Stokići na svom imanju imaju i plantažu dunje, četiri i po tone tog voća pripremili su za rakiju.

Ova godina bila je dosta povoljna za dunju. Dunja je dobrog kvaliteta, plodovi su zdravi i samo od takvog voća , uz pravilnu fermentaciju i destilaciju, se može napraviti i kvalitetna rakija, kaže Vlado.

Strogo po savjetima stručnjaka

Uz svu propisanu tehnologiju, od 100 kilograma dunje dobije se između četiri i pet litara 45 procentnog alkohola.  Strogo se pridržava savjeta stručnjaka, profesora iz  Beograda i Banja Luke, gdje je i završio potrebnu obuku za proizvođača i ocjenjivača alkoholnih pića.

U obzir za preradu u rakiju mogu doći samo konzumne dunje. Imam uslove za kontrolisanu fermentaciju, gdje su klimatizovane prostorije. Može se održavati povoljna temperatura od 18 do 20 stepeni za fermentaciju voća. Koristim selekcionisane sojeve kvasaca, enzime za razgradnju pektina. Kiselina se, takođe, podešava. To je ono što sam morao proći na obuci.

Najteže je napraviti sok od kruške i rakiju od dunje, zbog toga što je dunja bogata pektinima otežana je fermentacija. Destilacija iziskuje isto tako mnogo vremena i troškova. Zbog toga cijena rakije od dunja je veća u odnosu na ostala alkoholna pića iz kućne proizvodnje, kaže Vlado Stokić, mladi proizvođač rakije iz Brčkog.

Medalje kao referenca

Da je naš sagovornik na pravom putu proizvodnje voćnih rakija vrhunskog kvaliteta, pokazuju i osvojene medalje za kvalitet, uglavnom zlatne, koje je za svoje destilate dobio od strane renomiranih stručnjaka prehrambeno-tehnološke struke, učestvujući na mnogobrojnim sajmovima u proteklih 7 godina.

Pročitajte još...   Heljda, dobra za čovjeka, pčele i zemljište

Do sada su priliku da probaju Vladinu rakiju imali samo njegovi prijatelji, ali kako se vremenom zalihe rakije u buradima povećavaju planira u skorije vrijeme da otpočne i prodaju na tržištu za šta će mu, kako kaže, na ruku ići i primjena zakona o rakiji i vinu, jer napominje, da manje od deset posto proizvedene rakije u domaćinstvima zadovoljava minimalne kriterijume.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Republika Srpska: Objavljen javni poziv za kapitalne investicije

Agro vijesti

Održana skupština Asocijacije uzgajivača matica kranjske rase pčela ''Carnica''