Agrarni budžet RS za 2019. godinu oko 71 milion KM | Agroportal.ba
Agro vijesti

Agrarni budžet RS za 2019. godinu oko 71 milion KM

Boris Pašalić

Agrarni budžet Srpske u 2019. godini 71 milion KM. Izjavio je danas Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić, rtrs.

Agrarni budžet srpske

Agrarni budžet Srpske

Pašalić je napomenuo da to nisu sva sredstva koja su na raspolaganju za ovu djelatnost.

Imamo i sredstva partner fonda od oko 6.000.000 KM. Imamo dosta sredstava u različitim projektima, govorimo o podršci od oko 100.000.000 KM. Tu su i sredstva za odbranu od poplava, što ne ide direktno u poljoprivredu, ali je u funkciji zaštite poljoprivrednih usjeva, rekao je Pašalić. Koji je danas posjetio svinjogojsku farmu Dragana i Rajka Popovića u Palačkovcima kod Prnjavora.

Svinjogojstvo u ekspanziji

On je naglasio da je, prema podacima resornog ministarstva, svinjogojstvo u Republici Srpskoj u ekspanziji.

U 2018. godini smo imali oko 400 proizvođača sa 14.000 krmača i nazimica. Godinu ranije oko 200 proizvođača i oko 9.700 krmača i nazimica. Za godinu dana napravljen je značajan iskorak u toj proizvodnji, ali i u tovu svinja. U 2018. godini smo imali oko 100.000 utovljenih svinja. A godinu ranije 77.000, precizirao je Pašalić.

On je dodao da, osim pomaka u proizvodnji, ima i određenih problema.

Naše svinjogojstvo je ugroženo zbog uvoza ogromnih količina mesa iz inostranstva. Prije svega EU, Holandije i Danske. U Republici Srpskoj možemo zadovoljiti svoje potrebe u velikom obimu. Ali, nažalost, BiH nije ispunila uslove za izvoz crvenog mesa u zemlje EU. Možemo izvoziti u susjedne zemlje, prije svega u Srbiju i Crnu Goru. Rekao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pročitajte još:  Koliko hrane je potrebno za jednu svinju?

Pašalić je naglasio da je cilj ministarstva da proizvođači svinjskog mesa iz Srpske prodaju svoj proizvod na domaćem tržištu. Te da bi u tom slučaju, ukoliko se pojavi potreba za dodatnim količinama mesa, uvoz bio opravdan.

Želimo da razgovaramo sa našim mesoprerađivačima. Da pokušamo kreirati mjere koje bi njih stimulisale na otkup domaće sirovine, rekao je Pašalić.

Podsticajna politika

On je naveo da se u 2019. godini podsticajna politika može mijenjati samo nabolje. Te je precizirao da će resorno ministarstvo ove godine isplatiti po jednoj krmači nazimici oko 70 KM. A po tovnoj svinji oko 40 KM. Što je u nivou ili više nego prošle godine u zavisnosti da li je riječ o uvoznim grlima ili domaćoj proizvodnji.

U 2018. godini smo izdvojili oko 960.000 KM za proizvodnju nazimica i krmača. Te oko 1.200.000 KM za tov, znači oko 2.000.000 do 2.200.000 KM je namijenjeno i ove godine proizvođačima svinja. Uz dodatne mjere kao što je regresirani dizel, nabavka mehanizacije, navodnjavanje i drugo.

Uhodani uslovi na tržištu

Farmer Dragan Popović rekao je da kompletan proizvod plasiraju na domaće tržište. Prije svega u Prnjavoru i susjednim opštinama, a dio u Hercegovini.

Pročitajte još...   Trgovinski lobi guši domaću proizvodnju

On je naveo da uslovi na tržištu uglavnom čine uhodan sistem. Zimi i u proljeće otkupna cijena je dobra, u ljeto osrednja. Dok je u jesen najnepovoljnija cijena za proizvođače.

Važno je stvoriti dobre uslove na tržištu. Mi proizvođači onda treba da se trudimo da što bolje i kvalitetnije i sa što manje troškova proizvodimo. Svaka podrška od države je dobro došla. Ostvarujemo podsticaje za krmače, dok za ostale mjere nismo konkurisali. Dodao je Popović.

Manjak obradivog zemljišta

On je napomenuo da je najveći problem sa kojima se na ovoj farmi suočavaju manjak obradivog zemljišta.

Imamo svog zemljišta oko šest hektara. Obrađujemo oko 22 hektara, kojima je obuhvaćeno od 12 do 14 parcela, što nam stvara velike troškove. Ukrupnjavanjem parcela sigurno bi se proizvodnja lakše odvijala, rekao je Popović.

Popovići se na farmi u Palačkovcima svinjogojstvom bave od 1995. godine, a danas imaju 65 krmača.

Shares
Slične objave
Agro oglasiAgro vijesti

Male radnje, velike priče

Agro vijesti

Uzgajivači ribe u RS se žale na nelegalan uvoz