Utorak , Oktobar 15 2019
Početak / Agro intervju / Intervju Perica Burgić, šef odsjeka za veterinarstvo u Brčko distriktu

Intervju Perica Burgić, šef odsjeka za veterinarstvo u Brčko distriktu

U zimskom periodu godine, uvijek je aktuelna tema svinjokolja. Kao i tema trihineloze. Ekipa Agroportala je u periodu, između „dva Božića“, posjetila Veterinarsku stanicu Brčko. Te sa šefom odsjeka za veterinarstvo Pericom Burgićem, popričala o ovoj i ostalim temama, koje su obilježile 2018. godinu. 

Perica Burgić

g. Burgić, kako ocjenjujete zdravstveno stanje životinja na prostoru Brčko distrikta u 2018. godini?

Možemo reći da smo ove godine ispunili sve programske aktivnosti prema programu mjera i završili sve tekuće aktivnosti. Vlada Brčko distrikta svake godine usvaja „Program mjera zdravstvene zaštite“, na teritoriji Brčko distrikta. A sve u sistemu praćenja programa koji su preporučeni sa nivoa države Bosne i Hercegovine. Ove kao i prethodnih godina, radili smo vađenje krvi kod krava muzara i junica. Te smo uzorke testirali na „brucelozu“, „Q groznicu“ i “enzootsku leukozu“.

Imali smo povećan broj oboljenja kod krava od „Q groznice“. Gdje smo našli 25 oboljelih životinja. Koje su, po pravilniku, naknadno ponovo pregledane. Te je utvrđeno prisustvo „Q groznice“. Možemo samo nagađati koji je uzrok. Ima više faktora koji doprinose pojavi ove bolesti. Najbitnije je da smo ta grla otkrili te uništili. Tako smo spriječili da se takva bolest prenese na ljude. Moramo naglasiti da su mjere koje sprovodimo, besplatne za korisnike naših usluga. Da nije toga, mnogo grla bi ostala nepregledana, jer bi ljudi sklanjali ta grla samo da ne bi platili određene naknade. Ovih naknada nema u Brčko distriktu, dok ih u entitetima ima i velike su.

Pregled mesa
Pregled mesa

Kako smo se uvjerili na licu mjesta, pregledi na trihinelozu, se vrše redovno. Ono što predstavlja problem jeste da neki uzorci, koji se donose na analizu, nažalost nisu kvalitetni i dobri. Te da to zna praviti problem pri otkrivanju trihineloze. Ovo se posebno odnosi na divljač, konkretno divlje svinje?

Možemo da kažemo da su svinjokolje pri kraju. Međutim imamo i praznike, pa tako da se svakodnevno u javnoj veterinarskoj službi, pregledaju uzorci mesa. Što se tiče domaćih svinja, tu nema problema. Ljudi su već navikli i znaju šta treba. Rijetko kada se pojavi uzorak koji nije adekvatan.

Svinjokolja Brčko
Svinjokolja Brčko

U zadnje vrijeme je pojačan i pregled mesa kod divljih svinja. Ono što predstavlja problem je da se često znaju donijeti uzorci koji nisu adekvatni za takvu vrstu pregleda. Kod divljih svinja je malo drugačiji sistem pregleda jer tu moraju doći komadi mesa iz raznih dijelova tijela. Od buta, korijena jezika, masetara –  mišića žvakača. Sem kruralnog mišića koji se inače donosi kod domaćih svinja. Često moramo vraćati ljude, da donesu komplete uzorke da bi ispoštovali sve pravilnike o pregledu mesa kod divljih svinja. Taj proces je mnogo duži, digestijom radimo ovdje u stanici, tako da rezultati ne mogu biti iskazani odmah nego mora proći određeno vrijeme u samom postupku tako da obično u toku dana budu rezultati. Najkasnije sutradan, ako je uzorak donesen kasno popodne.

Veterinari brcko
Veterinari Brčko

Pročitajte još: Kako otjerati zlo zvano – Trihineloza

Trenutno mediji u Srbiji prenose vijesti o širenju afričke svinjske kuge, koja se pojavljuje drugi put ove godine. Preko 1 000 žarišta je pronađeno u Rumuniji i Bugarskoj. Očekuje se da se i ovdje nešto desi zbog uvoza mesa, da završi određeni broj tovljenika u BiH. Jeste li spremni za to?

Mi smo spremni za sve pojave zaraznih bolesti. Drugačiji su načini borbe protiv raznih zaraznih bolesti. „Afrička svinjska kuga“, ona je prisutna već 3-4 godine u Poljskoj, Rusiji, Ukrajini, Rumuniji. Nije prisutna u velikom broju ali predstavlja opasnost. Vakcine protiv ove zarazne bolesti nema. Ona ne postoji. Ukoliko se proširi na naše prostore, jedino rješenje je ubijanje svih zaraženih životinja. To bi bila ogromna ekonomska šteta.

Preduzete su mnogo mjere i u Srbiji i na BiH graničnim prelazima. Vodi se stroga kontrola o porijeklu mesa. „Afrička svinjska kuga“ se može prenijeti svježim mesom, ukoliko potiču iz područja gdje je bilo zaraženih jedinki. Upoznati smo s ovim problemom. Kao i što smo bili upoznati sa bolešću „kvrgave kože“ kod goveda, gdje smo prošle godine radili kompletnu vakcinaciju. Ove godine nismo radili vakcinaciju jer nije bilo potrebe.

Veterinarska stanica Brčko
Veterinaska stanica Brčko

Pročitajte još: Oboljelo 300 osoba od bruceloze u FBiH

Kako kotrolišete zdravstvenu ispravnost uvežene stoke i životinja. Te da li imate problema sa uvozom stoke „na crno“, i izbjegavanjem kotrole?

Ne vjerujem da ima dosta uvoza na crno. Mi ovdje imamo dosta kontrolisanog uvoza stoke. Proces uvoza prođe 5-6 koraka prije nego što dođe na teritoriju Brčko distrikta. Stoka se stavlja u karantin. Određenim propisanim mjerama inspekcije i kancelarije za veterinarstvo sprovode se određene mjere.

U karantinu držimo žive životinje. Imamo uvoz svinja i goveda iz Poljske, Hrvatske, Mađarskei Rumunije. To su uvozi živih žviotinja koji se stacioniraju, prođu sve procedure, sve granične prelaze i na kraju se karantini obavljaju na teritoriji Brčko distrikta i stavljaju se pod kontrolu Inspekcije. Veterinarska služba sprovodi sve propisane mjere. Karantin za žive životinje je 21 dan, takvi su pravilnici i zakoni. On mora biti toliko.

Što se tiče šverca polutki, svježeg mesa – mi tu ne možemo uticati. Zna se na koji se način švercuje i za to su zadužene granične službe. To nije naša nadležnosti. Mi kontrolišemo naše klaonice koje su registrovane.

Planovi za 2019. godinu?

Skoro smo dobili prijedlog programa mjera za sljedeću godinu od kancelarije za veterinarstvo. To moramo dobro proučiti, dati možda neke primjedbe, uvrstiti neke bolesti koje ovdje nisu navedene a kod nas se već pojavljuju. Imamo slučaj Q groznice, koju su skroz izbacili. Moramo prije svega voditi računa o zdravlju ljudi.

Facebook Komentari

Provjerite takođe

Džemal Đonlić među prvim većim proizvođačima bamije u Brčkom

Jedna od rijetkih poljoprivrednih kultura koje se proizvode na većim površinama je bamija. Priča o …