Ekipa Agroportala je razgovarala sa Zoranom Gajićem, šefom Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH. Početak godine je uvijek dobra prilika da se sumiraju rezultati prethodne godine, ujedno da se najave planovi za narednu godinu.
Gospodine Gajić, u junu 2018. godine ste preuzeli mjesto šefa Odjeljenja u Vladi Brčko distrikta BiH. Šta bi istakli kao najznačajnija dešavanja u periodu od kako ste na toj funkciji?
Odjeljenje sam preuzeo 1. juna 2018. godine te sam se upoznao s programom rada odjeljenja za 2018. godinu. Po programu smo ispunili sve ciljeve osim dijela koji se odnosi na izmjenu Zakona o pčelarstvu. Kada se taj zakon usvoji , a očekujemo da će se to desiti već u januaru, krenuće njegova implementaciju u oblasti pčelarstva. Obzirom da su bile poteškoće između pčelarskih udruženja i voćara koji su tretirali svoje biljke u vrijeme cvata i tako nanosile štetu pčelama. Taj će propis omogućiti da pčelarska udruženja budu zaštićena a da voćari postignu što veće prinose jer pčela je ujedino i oprašivač. Bez oprašivanja nema ploda. Pčele su od koristi, ne samo za pčelarska udruženja nego i za voćarska udruženja.
Radili smo na protivgradnoj zaštiti koja je već bila u funkciji i onda je u potpunosti ove godine ispunila svoj cilj. Tako da nije bilo uticaja grada na poljoprivredne proizvode dok je to u prethodnim godinama bilo značajnih šteta.
Takođe, u ovoj godini je rađena obnova odnosno izgradnja vodoprivrednih objekata, nasipa u Vučilovcu u dužini od 9 kilometara. Izdvojena su značajna sredstva iz svjetske banke. Radi se regulacija korita rijeke Brke. Rade se i drugi projekti koji trebaju zaštiti građane i poljoprivredne proizvođače od visokih voda. Radi se i na održavanju putne stanice u Vučilovcu je značajna za površinu od oko 10 000 hektara poljoprivrednih površina.
Nastavili smo aktivnosti u pogledu davanja podsticaja. Završen je podsticaj za 2017. godinu, također za 2018. godinu su utrošena sredstva od oko 5 miliona KM koja su podjeljena poljoprivrednim proizvođačima.
Koje aktivnosti možemo očekivati u 2019.g, može li se u narednom periodu očekivati brža isplata podsticajnih sredstava u poljoprivredi?
Do 1. marta ćemo podijeliti oko 80% od planiranih 10 miliona KM. Smatramo da će to biti dovoljno s obzirom da smo i rebalansom budžeta dobili 2 950 000 KM. Ukupni fond za podsticaje nam je 11 950 000 KM, a podneseni su zahtjevi za podsticaje od 12 800 000KM. Imamo mogućnost da korigujemo iznose od 20% i isplatimo manja sredstva. Poljoprivredni proizvođači će ravnomjerno dobiti sredstva, onoliko koliko je planirano po Pravilniku.
– Podsticaji
Radićemo na izmjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te na izmjeni Zakona o podsticajima. Taj zakon je iz 2005. godine i već je prevaziđen te mora pretrpjeti izmjene. Donošenje pravilnika prije usvajanja budžeta da bi preduhitrili proces primanja zahtjeva, izlaska komisije i svega drugog da se ne bi događalo da se sredstva počnu isplaćivati u augustu, septembru čak nekada i u oktobru. Sada ćemo taj rok pokušati smanjiti tako što ćemo u januaru i februaru izraditi zakon o podsticajima i pravilnik tako da ćemo moći krenuti u proceduru primanja zahtjeva i realizacije čim se usvoji budžet.
– Šumarstvo
U šumarstvu napravljen je plan gazdovanja. Šume se koriste u skladu s tim planom. Vrši se i predaja šuma za domaćinstva u skladu s njihovim potrebama od 10-20 prostornih metara. Izrađen je i plan odbrane od poplava za 2019. godinu. Biti ćemo spremni ukoliko se javi potreba za to ali mislimo da neće jer je svaki godine sve bolje odbrambeni nasip zaštiti od poplave.
– Samozapošljavanje
Što se tiče projekta samozapošljavanja, Vlada je donijela odluku i izdvojena su sredstva od 500 000KM. Sredstva su putem granta dodijeljena Zavodu za zapošljavanje. Zavod će početkom februara objaviti javni oglas u pogledu raspisivanja. Svi koji smatraju da ispunjavaju uslove mogu se prijaviti. Ovo je prvi put u Brčko distriktu projekat samozapošljavanja u poljoprivredi. Do sada je bio program samozapošljavanja u privredi ali prvi puta ove godine poljoprivredi. Program je sada odvojen i vidjeti ćemo kakav će rezultat dati. Ako bude ispunio zahtjeve, nastaviti ćemo sa ovim Programom.
Pročitajte još: Program samozapošljavanja u poljoprivredi na području Brčko distrikta BiH u 2018. godini
Sredstva dolaze iz plasmana kredita za poljoprivrednike preko Komercijalne banke. Da li nastavljate subvencionisanje kredita preko komercijalnih banaka ? Malo se zna o tome.
U Odjeljenju za poljoprivredu postoji iznos od 1 600 000KM gdje je 500 000 izdvojeno za samozapošljavanje a ostala sredstva ćemo nastaviti da koristimo kao kreditnu liniju za poljoprivredne proizvođače. Obaviti ćemo razgovore s bankama, pronaći onoga ko je najpovoljniji, koji će pružati najbolje uslove. Nastaviti ćemo ovaj proces kreditiranja u 2019. godini.
Ima li nekih planova za 2019. godinu, u pogledu infrastrukturnih ili informatičkih ulaganja? Uvezivanje na nivou državnih institucija ili će distrikt imati nešto svoje?
Što se tiče informacionog sistema, on mora da zaživi u svim organima. Obzirom da informacioni sistem olakšava rad i stvara sigurnost. Zakonom o veterinarstvu je definisano da životinje trebaju da budu obilježene, u govedarstvu je rađen AIMCS sa sjedištem u Banja Luci. Na osnovu toga se daju ušne markice i obilježavaju životinje i izdaju se obrasci.
Imamo problem s sitnom stokom. Odnosno sa ovcama i svinjama jer treba i njih obilježiti. Onda su krenuli entiteti i distrikt Brčko da obilježavaju samostalno. Tu bi trebalo uvezati sistem da ne dođe do preklapanja ili pojavljivanje jedne životinje na tri mjesta.
U januaru imamo sastanak s predstavnicima Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske. Planirali smo i obezbijediti neka sredstva za realizaciju takvih projekata koji bi bili korisni, gdje bi znali pravo stanje tj. popis životinja u BiH. Sa ovime bi se smanjile mogućnosti za eventualne manipulacije. Tako da je informacioni sistem dobar u svakoj sferi. Da bi se uključili s EU, mi ćemo morati obilježiti životinje.
Dolazimo u jednu fazu gdje trebamo imati razvojni budžet, budžet unaprjeđenja koji će omogućiti bolji život svih nas ovdje.
Pročitajte još: Intervju Perica Burgić, šef odsjeka za veterinarstvo u Brčko distriktu
Da li se Vama čini, po broju zahtjeva i prijava, da ljudi odlaze ili da su poljoprivrednici ti koji ostaju ? Da li se broj prijavljenih povećava ili smanjuje ?
Od 2004., gdje su bila 3 000 000 KM sredstva predviđena za podsticaj a sada smo došli na iznos od 12 800 000. To vam pokazuje da iz godine u godinu raste broj podnosioca zahtjeva. Poljoprivreda proizvodnja je grana privrede koja omogućava da ljudi žive i rade. Ona će i da nastavi taj trend. Ovo područje je izazov za sve i pojavljuju se strane kompanije, odnosno preduzetnici koji su izvan BiH. Žele ovdje da ulažu, ako im se ispune određeni uslovi, oni će ovdje zasnovati proizvodnju. Hranu moramo proizvoditi, htjeli mi to ili ne. Ako mi ne proizvodimo, proizvoditi će neko drugi. Znači, u poljoprivrednoj proizvodnji se ne osjeti taj odlazak.
Gospodine Gajić, za kraj da li ima pomaka što se tiče lovstva na području Brčko distrikta?
Ukoliko se uspije usaglasiti, određene stvari koje nam se ukazuju kao prepreka za realizaciju, mislim da imamo šanse da i ovaj lovni resurs koji može donijeti velika sredstva u budžet a također da lovci zadovolje svoje sportske potrebe. Lov je ipak sport.
Obzirom na smo na ovim prostorima i da se dogodilo to što se dogodilo, to prouzrokuje ove posljedice i svi imaju određeno nepovjerenje jedini prema drugima. Kada se stvori to povjerenje, lovstvo će ovdje da zaživi.
1 Comment