Ekipa Agroportala je razgovarala sa Ljiljanom Zenunović, šefom Pododjeljenja za Šumarstvo i vodoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH. Početak godine je uvijek dobra prilika da se sumiraju rezultati prethodne godine, ujedno da se najave planovi za narednu godinu.
Gospođo Zenunović, 2018. godina je iza nas, na sreću nije bilo poplava. Šta je do sada urađeno na planu odbrane od poplava?
Što se tiče vodoprivrede, najznačajnije je to što smo krenuli s radovima koji se finansiraju iz donatorski sredstava, iz IPA sredstava 2014. Radi se o rekonstrukciji Savskog odbrambenog nasipa na području Vučilovca. To područje je bilo najviše pogođeno u poplavama 2014. godine. Vrijednost radova je 1 800 000KM.
U okviru ovog akcionog plana zaštite od poplava je nastavak regulacije rijeke Brke. Naime, rijeka Brka u urbanom dijelu, odnosno centru grada je regulisana od ušća pa uzvodno 1,5 kilometara. Izdvojena su sredstva iz donatorskih sredstava IPA fondova nakon poplava 2014. godine za nastavak regulacije rijeke Brke u dužini od 700 metara tj. od regulisanog dijela do mosta na Klancu.
U 11. mjesecu prošle godine su započeti pripremni radovi a nastavak radova se očekuje u 2019. godini. Očekujemo da će se ovi projektni realizovati u 2019. godini. Oni trenutno predstavljaju najznačajnije projekte na zaštiti od poplava na području Brčko distrikta. Što ne znači da u narednom periodu neće biti povećan stepen intenzivnosti na odbrani od poplava.
Planovi za 2019. godinu?
Nastavljaju se radovi. S tim što smo mi imali taj peh u 2018. da smo samo uspjeli realizovati samo 2 manja projekta iz oblasti vodoprivrede. Imali smo postupak nabavke u koji je uložena žalba. Očekujemo da će se to razriješiti i u 2019. godini imamo u planu i regulaciju rijeke-potoka Blizne. To je takođe značajan projekat za urbani dio Brčkog. Sva sredstva koja su odobrena za izgradnju potpornih zidova u riječnim koritima gdje mi saniramo oštećenja riječnih korita i povećavamo stabilnost. Svi ti radovi su tenderisani. Mi očekujemo da će taj tender biti uspješan u pogledu zaključenja ugovora i izvođenja radova u 2019. Očekujemo da ćemo uspješno realizovati izrade projektne dokumentacije za izgradnju vodnih objekata i povećanja stepena zaštite od poplava .
Da li su riječni tokovi distrikta spremni za izgradnju sistema za navodnjavanje?
Urađen je jedan idejni projekat. To je osnova da bi se razvio sistem navodnjavanja i razmatrane su 3 lokacije na području Vučilovac, Krepšić gdje već ima crpna stanica s kanalskom mrežom, zatim na području Bijele. Na ovim lokacijama je odrađen pilot projekt tj. razmatrala se mogućnost. Obzirom da je to samo idejni projekt, mi smo ga kandidovali za projekt Sava-Drina. Taj projekat je i prošao u izbor projekata. Vjerujemo da će se pristupiti realizaciji tog projekta tek 2020. godine.
Pročitajte još: Intervju Zoran Gajić, šef Odjeljenja za poljoprivredu Vlade Brčko distrikta BiH
Saradnja između Vladinih odjeljenja je neophodna da bi se branili od poplava. Da li ste zadovoljni saradnjom sa drugim vladinim institucijama?
U 2018. smo, na sreću, imali manju saradnju s odjelom za Javnu sigurnost. Za vrijeme poplava 2014. i u periodu kada je povećan stepen poplava, naša saradnja je odlična. Nas zajednički veže i zajednički plan odbrane od poplava. Mi, u skladu s zakonom o vodama, donosimo godišnji operativni plan zaštite od poplava. Nosioci tog operativnog plana su naš odjel i odjel Javne sigurnosti. Naša saradnje je usko povezana.
Jedan od problema distrikta jeste, nekontrolisana sječa šume. Da li možete pojasniti kako i na koji način građani mogu vršiti kontrolisanu sječu šume? Dosta građana ne zna da i u svom gazdinstvu treba prijaviti sječu šume.
Mi nemamo preduzeća za šume odnosno klasične šumarije. Ti poslovi sječe, u privatnim i u državnim šumama, obavljaju se preko Odjeljenja. Mi pružamo stručnu pomoć vlasnicima šuma prilikom sječa u privatnim šumama. Građani podnose zahtjeve za sječu i mi vršimo realizaciju sječe. Mi siječemo oko 1000 – 1500 metara kubnih u državnim šumama. Uglavnom se radi o snabdijevanju stanovništva ogrjevnim drvetom iz sanitarnih sječa. Industrijskih sječa nemamo.
Proljetos smo radili jedan dio pošumljavanja i mjere njege onih kultura koje smo prethodno pošumili. Dio koji jedne godine pošumimo, sljedeće dvije godine njegujemo. Jedna od naših aktivnosti je i dodjela šumskih sadnica vlasnicima šuma koji su vršili sječu u privatnim šumama te onima koji su imali šumsku krađu ili požar te onima koji su izrazili želju za pošumljavanje.
Vlasnik je dužan da tu sadnicu posadi i dalje njeguje. Ljudi sve više podnose zahtjeve za sječu da bi na legalan način obavili sječu šume. Takođe, sljedeće godine imamo u planu određene površine da pošumimo, da podjelimo sadnice vlasnicima šuma na osnovu njihovih zahtjeva. Prošle godine smo dobili sredstva za izradu šumsko-privredne osnove koja nam je istekla još 2016. godine. Već tri godine radimo na osnovu plana gazdovanja. U toku nam je procedura tj. tenderisanje usluga izrade nove šumsko-privredne osnove. To je desetogodišnji plan gazdovanja za privatne i državne šume. To nam je najznačajniji projekat u šumarstvu, započet prošle a očekujemo da će se uspješno realizovati iduće godine i da ćemo imati bolje podatke o stanju šuma i resursima.
Što se tiče šumskih krađa, obično je to istih 10 lica koja rade te radnje. Mi imamo dobru saradnju s policijom. Policija je prošle godine povećala nadzor oko bespravnog prometa drveta te je ona velika pomoć i samim čuvarima šuma za sprečavanje bespravnih sječa šuma.
Imali smo neke emisije na radiju gdje smo govorili o tome. Zakon o šumama uvijek je to prepoznavao.
