Berba plave konzumne šljive, sorte čačanska ljepotica, počela je na Majevici i u podmajevičkom kraju, piše srpskainfo.
Zbog klimatskih uslova ova sorta stigla je 10 dana ranije, što je prednost na tržištu. Voćari su, poručuju, zadovoljni prinosom i očekuju više od 5.000 tona šljive. Majevička šljiva naći će se na trpezama širom svijeta, a u zemlje zapadne Evrope biće izvezeno više od 1.500 tona.
Dimitrije Jović iz loparskog sela Puškovac u voćnjaku sa 2.000 stabala očekuje oko 10 tona roda.
Dobar je prinos i kvalitet, još samo da se vrijeme stabilizuje. Ako kiša nastavi da pada, onda neće valjati. Plod će pucati, otpadati i trunuti. Dobro je što smo ugovorili ovogodišnju proizvodnju, pa bar ne razmišljamo o plasmanu, kaže Jović.
Dodaje da je voćarstvo, uprkos ulaganjima, isplativo.
Imam svu potrebnu mehanizaciju. Stalno prisustvo u voćnjaku, redovna rezidba, obrada zemljišta i hemijska zaštita od štetnika garantuju kvalitet. Dnevnica sezonskog radnika je od 45 do 55 KM. Kad se sabere uloženo, ako je godina rodna, ima se računice, zaključuje Jović.
Na pojedinim područjima vrijeme nije išlo na ruku voćarima, jer je proljećni led učinio svoje, a ono što je ostalo na granama lošeg je kvaliteta.
Vukašin Tomić iz ugljevičkog sela Korenita u šljiviku, površine dva hektara, prošle godine imao je 20 tona šljive, a ove godine neće imati ni trećinu prinosa.
Šljiva opada i trune. Otkupljivači neće da je preuzmu zbog lošeg kvaliteta, kaže Tomić.
Prvoklasnu šljivu otkupljivači plaćaju 70 feninga po kilogramu, a cijena je na kvantaškoj pijaci u Bijeljini 10 do 20 feninga niža. Otkup je organizovan i ide dobro. Voćari ne gube vrijeme na pijaci, a ne ucjenjuju ih ni nakupci. Otkupljivači dolaze po šljivu u selo pa nemaju ni troškove prevoza.
U jednoj hladnjači planiraju da otkupe oko 700 šljive, kažu da će je plasirati na njemačko tržište.
Za izvoz šljive je presudan kvalitet. Nadamo se da obilne kiše neće nanjeti veću štetu i uzrokovati oboljenja. Naša šljiva tražena je na evropskom tržištu, kaže Milo Stojić, vlasnik hladnjače.
Istovremeno, voćari se nadaju da će dobiti podsticaje resornog ministarstva, iako su zadovoljni trenutnom cijenom.
Očekujemo od pet do sedam feninga po kilogramu šljive. I za izgradnju hladnjača i skladišnih kapaciteta Ministarstvo poljoprivrede RS je davalo subvenciju do 30 odsto od ukupne investicije. I to je velika pomoć voćarima, podsjeća Darko Milošević, predsjednik Upravnog odbora Udruženja voćara Republike Srpske.
Opština Ugljevik subvencioniše voćare sa ovog područja, te iz budžeta izdvajaju oko 250.000 KM za pomoć poljoprivrednicima. U drugoj majevičkoj opštini, Loparama, kažu da se nadaju da će u saradnji sa dijasporom i međunarodnim donatorima izgraditi hladnjače, sušare za voće i druge prerađivačke kapacitete.
Uz pomoć Ministarstva trgovine i turizma rade i na brendiranju i zaštiti geografskog porijekla majevičke šljive rakije.
Milion sadnica
Na Majevici je zasađeno više od milion sadnica voća, a u drugoj polovini jula počeće i berba sorte “stenlej”. Mnogi proširuju proizvodnju, primjenjuju nova saznanja i tehnologije, svjesni da samo kvalitetna roba može naći kupca.
