Utorak , Oktobar 15 2019
Najnovije vijesti
Početak / Agro vijesti / GMO soja opasnost za poljoprivredu

GMO soja opasnost za poljoprivredu

Asocijacija poljoprivrednih udruženja Semberije je još od 2012. godine je ukazivala na gajenje GMO soje na područiju Semberije. Te upozoravala na posljedice koje donosi za poljoprivredi u Republici Srpskoj. Alarmirali smo javnost i 2015. godine, na gajenje GMO soje na područiju Semberije.

Ministarstvo poljoprivrede je preko svojih nadležnih organa reagovalo. Uništilo se nekoliko desetina parcela pod GMO sojom na područije Semberije i Posavine. Poslije ovih mjera koje je preduzelo nadležno Ministarstvo poljoprivrede RS, površine pod GMO sojom svedene su na minimum. Sada nam se servira priča kako je neophodno dozvoliti gajenje GMO soje u Republici Srpskoj. Sve je to upakavano kroz riječi, da će se proizvodnja i promet GM soje odvijati u strogo kontrolisanim uslovima uz odobrenje Ministarstva poljoprivrede RS.

Velike potrebe za sojom

Zakon o GMO iz 2009. godine strogo zabranjuje gajenje GMO na području BiH. Tim zakonom se dozvoljava promet i trgovina preraređeni GMO biljaka u ovom slučaju eskudata (prerađevina) od soje. Pošto se u BH soja gaji na nekih 8.500 hektara a potrebe su bar pet puta veće. Taj deficit se nadomještava uvozom sojini eskudata iz EU i zemalja Latinske Amerike. Zakonom je predviđeno da svi proizvođači stočne hrane na teritoriji Republike Srpske a i BH, koji koriste sojine eskudate na svakom svom proizvodu označe da je u stočnoj hrani korištena GMO soja. Međutim, ni jedan proizvođač stočne hrane to ne praktikuje i ne snosi nikakve zakonske posljedice.

Zašto Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske nakon protivljenja svih ovih godina, odjednom dozvoljava i uvodi na mala vrata gajenje GMO soje? Uspjeli smo da smanjimo površine pod GMO sojom u odnosu na 2012. godinu. Uspjeli smo uvedemo GMO free (nemodifikovanu) soju u proizvodnju na veliki broj površina i povećemo površine pod ovom kulturom. Odjednom pravimo zaokret za 180 stepeni. Koliko je moguće kontrolisati promet i proizvodnju GMO soje ? Da li je interes pojedinica važni od zdravlja ljudi, životinja i biljaka?

Stav Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Evo mi ćemo ovdje navesti stav Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o gajenje GMO. Prema podacima sa njihovog sajta, genetički modifikovani organizmi su biljke, životinje ili mikroorganizmi u koijma je genetički materijal izmjenjen na način koji se ne dešava prirodno putem parenja i/ili prirodnom rekombinacijom. Tehnologija kojom se dobijaju GMO proizvodi se naziva moderna biotehnologija, genetička tehnologija ili genetički inženjering. Omogućava pojedinačnim genima da se prenose sa jednog na drugi organizam između nepovezanih vrsta. Zašto se to radi? Nekoliko je razloga – od toga da se stvore otpornije biljne i životinjske vrste, da se pospješi prinos, snizi njihova cijena i slično.

Navesti ćemo neka ispitivanje svjetskih stručnjaka u vezi sa GMO sojom. Sva istraživanja koja su trajala više nego jednu generaciju na eksperimentalnim životinjama, prije svega na pacovima u laboratorijama. Istraživanja su vršili od doktora Arpada (Arpad Pusztai) do profesora Seralinija (Gilles-Eric Seralini). On je vršio dvogodišnja ispitivanja u četiri generacije, koja ukazuju na vrlo pogubne posljedice korišćenja GM soje. U njenoj se proizvodnji koristi i totalni herbicid. GMO soja koja se uključuje u ishranu stoke također predstavlja veliki problem jer kroz lanac ishrane je direktno mi konzumiramo.

Tretiranje GMO soje totalnim herbicidima (glifosatima) prestavlja najveći problem u ovoj proizvodnji. Poznato da je svjetska zdravstvena organizacija zaključila kako je glifosat ima kancerogeno dejstvo na ljude. Glifosat ne ubija samo ciljane korov, već i sve i druge travnate biljke na površinama koje je tretirano spomenutim herbicidom. Takođe, treba napomenuti i rezidualno dejstvo glifosata u zemljištu. Gdje se negativne posljedice ispoljavaju na usjeve u narednim godinama.

Dnevni unos soje

I na kraju najvažnija činjenica o GMO soji. Jeste li znali da čovjek u prosjeku pojede 160g soje dnevno? Jedući jaja, meso i mesne prerađevine, unosom mlijeka i mliječnih prerađevina. Mi svakodnevno u sebe unosimo i znatne količine soje koja u velikom broju slučajeva je dijelimično ili potpuno GMO. Sa druge strane, koliko znamo o tome odakle dolaze eskudati GM soje koja se koristi u pripremi stočne hrana? Da li su krave koje nam daju mlijeko hranjene onom sojom iz uvoza koja je u velikom broju slučajeva GMO? Da li su meso i mesne prerađevine koje kupujemo bez GMO ili ne ? Da li je hrana koju unosimo proizvedena bez genetske modifikacije? Sve su to stvari koje nigdje nisu označene. Mi kao kupci nemamo način da se o tome informišemo.

Asocijacija poljoprivrednih udruženja Semberije smatra da bilo kakvo uvođenje GMO soje u proizvodnju na teritoriji Republike Srpske može nanijeti ogromnu štetu. Kako u ljudskoj ishrani kroz konzumiranje namirnica životinjskog porijekla, tako i u ishrani životinja.

Mi mislimo da Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske nema dovoljne kapacitete da može da ispratiti ovaj proces koji je veoma zahtjevan. Prije svega, nemamo labarotoriju za kontrolu hrane, tehnološke metode u otkrivanje GMO soje. Mali je broj stručnih ljudi koji se bave ovim problemom. Takođe, molimo sve poslanike u Narodnoj Skupštini Republike Srpske da ne glasaju za usvajanje ovog zakona.

Asocijacija poljoprivrednih udruženja Semberije

Facebook Komentari

Provjerite takođe

U Semberiji pronađeni usjevi GMO soje

Usjevi genetski modifikovane soje pronađeni su na području Semberije, na parceli u selu Glavičice. Gajenje …