Mljekarstvo je jedan od vodećih izvoznih sektora u prehrambenoj industriji BiH | Agroportal.ba
Agro vijesti

Mljekarstvo je jedan od vodećih izvoznih sektora u prehrambenoj industriji BiH

Bosna i Hercegovina bilježi porast izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, koji je samo lane, u odnosu na 2016, povećan za 12 odsto, piše blic.rs

[tie_full_img][/tie_full_img]

Foto: hariscalkic.com

Najznačajnije tržište za naše proizvode i dalje je Crna Gora, na koje godišnje u prosjeku plasiramo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 25 miliona KM.

Prošle godine smo najveći porast izvoza zabilježili sa Hrvatskom, i to za četiri puta kad je riječ o količini koju smo plasirali na tamošnje tržište.

Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK), u ovu državu smo tokom 2016. Izvezli 3,8 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, ukupne vrijednosti 5,3 miliona KM, a lane 16,4 miliona kilograma u vrijednosti od 16 miliona KM.

Kad je riječ o cijelokupnom izvozu, on je sa 72,2 miliona KM pretprošle godine, u 2017. porastao na 80 miliona KM.

U pomenutom periodu porastao je i uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH, ali za 5,7 odsto, za razliku od izvoza koji je zabilježio rast od 12 odsto. U BiH najviše uvozimo sir, a najviše mlijeka i mliječnih proizvoda uvozimo iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije i Srbije.

Prema podacima Zavoda za statistiku RS, lane je, u poređenju sa 2016. godinom, u Srpskoj zabilježeno povećanje proizvodnje svih mliječnih proizvoda. Proizvodnja kravljeg sira porasla je za 26,1 odsto,  maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda za 18,9, mlijeka za piće za 13,7,  fermentisanih mliječnih proizvoda za 10,3 i pavlake za 3,9 odsto. U pomenutom periodu, količina prikupljenog kravljeg mlijeka veća je za 6,3 odsto.

U decembru je, u poređenju sa istim mjesecom 2016, registrovano povećanje proizvodnje fermentisanih mliječnih proizvoda za 60 odsto, mlijeka za piće za 28,3, kravljeg sira za 22,9 i pavlake za 15,9 odsto, dok je istovremeno smanjena proizvodnja maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda za 27,2 odsto.

Pročitajte još...   Poljoprivreda u Semberiji na izdisaju: Za četiri godine od posla odustalo 8.400 osoba

I analiza Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pokazala je da je proizvodnju mlijeka u Srpskoj u prošloj godini karakterisalo povećanje otkupa sirovog mlijeka, uz procjenu da će ukupan otkup iznositi oko 112 miliona litara. Riječ je o povećanju od 6,8 odsto u poređenju sa prosječnim trogodišnjim otkupom koji je iznosio 104,87 miliona litara.

Otkup mlijeka karakterišu i strukturalne promjene koje se ogledaju u povećanju ukupnih proizvedenih i otkupljenih količina. Istovremeno, zabilježeno je smanjenje broja isporučioca mlijeka, zbog ukrupnjavanja proizvodnje koja je povećana po farmi i muznom grlu, naglasili su u ovom ministarstvu.

Dodali su da je prosječna mliječnost po grlu povećana sa 2.700 na 3.700 litara, dok farme u intenzivnoj proizvodnji ostvaruju mliječnost i više od 6.600 litara po grlu godišnje.

Prema podacima Agencije za agrarna plaćanja, u proizvodnji mlijeka je za deset mjeseci 2017. godine u prosjeku bilo uključeno 26.769 grla, sa prosječnom dnevnom isporukom od 12 litara mlijeka po grlu, istakli su u MPŠV.

Kada je riječ o strukturi izvoza po proizvodima, mlijeko je zastupljeno 77,2, a mliječne prerađevine 22,8 odsto, dok u uvozu mlijeko učestvuje 21, a prerađevine 79 odsto.

Sirevi u izvozu učestvuju dva, a u uvozu 56,7 odsto ili, posmatrano po realnim podacima, izvoz je 0,4 miliona, a uvoz 5,4 miliona KM. Posmatrano po državama, mlijeko i prerađevine su izvoženi u sve države u CEFT-a regionu, te u Hrvatsku, rekao je ranije sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore RS Slavko Stevanović.

Dodao je da je, kako bi se dobri rezultati u spoljnotrgovinskoj razmjeni zadržali i poboljšali, prije svega je neophodno povećanje proizvodnje mliječnih prerađevina, naročito mekih i tvrdih sireva.

Za to postoje preduslovi u raspoloživoj sirovinskoj osnovi, jer se godišnje prikupi svega 26 odsto od 215 miliona tona svježeg mlijeka, koje, uz potrošnju za produkciju i vlastitu upotrebu u domaćinstvima, u velikom dijelu završava izvan robnih tokova, rekao je Stevanović.

U STK podsjećaju da je od 2013. do 2015. godine bilježen pad i uvoza i izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, dok pretprošle godine dolazi do povećanja, gdje izvoz ipak raste više od uvoza.

S obzirom na to da je sektor mljekarstva jedan od vodećih izvoznih sektora u okviru prehrambene industrije, posebnu pažnju treba posvetiti unaprijeđenju plasmana postojećih proizvoda na ino – tržišta, kao i unaprijeđenju ponude palete ovih proizvoda. Među problemima  koji koče razvoj mljekarske industrije su, prije svega, nepostojanje robnih rezervi, neprilagođena poreska politika, nepostojanje kreditnih linija banaka u svojstvu podrške poljoprivrednoj proizvodnji, te nedostatak nepovratnih EU sredstava, kažu u STK.

U ovoj komori su naglasili i stavku obilježavanja životinja, kao preduslovom za stvaranje registra, te potrebu za pojačanom kontrolom uvoza proizvoda mljekarske industrije.

Pročitajte još...   Zaštititi usjeve od nevremena

Suša uticala na proizvodnju

Zbog nepovoljnih klimatskih uslova i niskog prinosa krmnih kultura, procjenjuje se da je prošlogodišnja proizvodnja kravljeg mlijeka ostvarena u ukupnoj količini od oko 312,5 miliona litara, što je u odnosu na godinu ranije smanjenje od 0,5 odsto.

Ukupna vrijednost proizvodnje, sa prosječnom otkupnom cijenom od 0,55 KM po litru, iznosi oko 172 miliona KM. U RS se proizvodi i ovčije i kozije mlijeko, i to u količini od oko 4,5 miliona litara ovčijeg i skoro dva miliona  litara kozijeg mlijeka. Ukupna vrijednost proizvodnje ovčijeg i kozijeg mlijeka iznosi oko 10,7 miliona KM, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.

Shares
Slične objave
Agro vijestiPijačni barometar

Vremenska prognoza za prvi dan jeseni

Agro vijesti

Poljoprivrednim proizvođačima iz Srebrenika 100.000 KM podrške