Bosna i Hercegovina bilježi porast izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, koji je samo lane, u odnosu na 2016, povećan za 12 odsto, piše blic.rs
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Foto: hariscalkic.com
Najznačajnije tržište za naše proizvode i dalje je Crna Gora, na koje godišnje u prosjeku plasiramo mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od oko 25 miliona KM.
Prošle godine smo najveći porast izvoza zabilježili sa Hrvatskom, i to za četiri puta kad je riječ o količini koju smo plasirali na tamošnje tržište.
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK), u ovu državu smo tokom 2016. Izvezli 3,8 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda, ukupne vrijednosti 5,3 miliona KM, a lane 16,4 miliona kilograma u vrijednosti od 16 miliona KM.
Kad je riječ o cijelokupnom izvozu, on je sa 72,2 miliona KM pretprošle godine, u 2017. porastao na 80 miliona KM.
U pomenutom periodu porastao je i uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH, ali za 5,7 odsto, za razliku od izvoza koji je zabilježio rast od 12 odsto. U BiH najviše uvozimo sir, a najviše mlijeka i mliječnih proizvoda uvozimo iz Njemačke, Hrvatske, Slovenije i Srbije.
Prema podacima Zavoda za statistiku RS, lane je, u poređenju sa 2016. godinom, u Srpskoj zabilježeno povećanje proizvodnje svih mliječnih proizvoda. Proizvodnja kravljeg sira porasla je za 26,1 odsto, maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda za 18,9, mlijeka za piće za 13,7, fermentisanih mliječnih proizvoda za 10,3 i pavlake za 3,9 odsto. U pomenutom periodu, količina prikupljenog kravljeg mlijeka veća je za 6,3 odsto.
U decembru je, u poređenju sa istim mjesecom 2016, registrovano povećanje proizvodnje fermentisanih mliječnih proizvoda za 60 odsto, mlijeka za piće za 28,3, kravljeg sira za 22,9 i pavlake za 15,9 odsto, dok je istovremeno smanjena proizvodnja maslaca i ostalih žuto-masnih proizvoda za 27,2 odsto.
I analiza Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pokazala je da je proizvodnju mlijeka u Srpskoj u prošloj godini karakterisalo povećanje otkupa sirovog mlijeka, uz procjenu da će ukupan otkup iznositi oko 112 miliona litara. Riječ je o povećanju od 6,8 odsto u poređenju sa prosječnim trogodišnjim otkupom koji je iznosio 104,87 miliona litara.
Otkup mlijeka karakterišu i strukturalne promjene koje se ogledaju u povećanju ukupnih proizvedenih i otkupljenih količina. Istovremeno, zabilježeno je smanjenje broja isporučioca mlijeka, zbog ukrupnjavanja proizvodnje koja je povećana po farmi i muznom grlu, naglasili su u ovom ministarstvu.
Dodali su da je prosječna mliječnost po grlu povećana sa 2.700 na 3.700 litara, dok farme u intenzivnoj proizvodnji ostvaruju mliječnost i više od 6.600 litara po grlu godišnje.
Prema podacima Agencije za agrarna plaćanja, u proizvodnji mlijeka je za deset mjeseci 2017. godine u prosjeku bilo uključeno 26.769 grla, sa prosječnom dnevnom isporukom od 12 litara mlijeka po grlu, istakli su u MPŠV.
Kada je riječ o strukturi izvoza po proizvodima, mlijeko je zastupljeno 77,2, a mliječne prerađevine 22,8 odsto, dok u uvozu mlijeko učestvuje 21, a prerađevine 79 odsto.
Sirevi u izvozu učestvuju dva, a u uvozu 56,7 odsto ili, posmatrano po realnim podacima, izvoz je 0,4 miliona, a uvoz 5,4 miliona KM. Posmatrano po državama, mlijeko i prerađevine su izvoženi u sve države u CEFT-a regionu, te u Hrvatsku, rekao je ranije sekretar Udruženja za poljoprivredu Privredne komore RS Slavko Stevanović.
Dodao je da je, kako bi se dobri rezultati u spoljnotrgovinskoj razmjeni zadržali i poboljšali, prije svega je neophodno povećanje proizvodnje mliječnih prerađevina, naročito mekih i tvrdih sireva.
Za to postoje preduslovi u raspoloživoj sirovinskoj osnovi, jer se godišnje prikupi svega 26 odsto od 215 miliona tona svježeg mlijeka, koje, uz potrošnju za produkciju i vlastitu upotrebu u domaćinstvima, u velikom dijelu završava izvan robnih tokova, rekao je Stevanović.
U STK podsjećaju da je od 2013. do 2015. godine bilježen pad i uvoza i izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, dok pretprošle godine dolazi do povećanja, gdje izvoz ipak raste više od uvoza.
S obzirom na to da je sektor mljekarstva jedan od vodećih izvoznih sektora u okviru prehrambene industrije, posebnu pažnju treba posvetiti unaprijeđenju plasmana postojećih proizvoda na ino – tržišta, kao i unaprijeđenju ponude palete ovih proizvoda. Među problemima koji koče razvoj mljekarske industrije su, prije svega, nepostojanje robnih rezervi, neprilagođena poreska politika, nepostojanje kreditnih linija banaka u svojstvu podrške poljoprivrednoj proizvodnji, te nedostatak nepovratnih EU sredstava, kažu u STK.
U ovoj komori su naglasili i stavku obilježavanja životinja, kao preduslovom za stvaranje registra, te potrebu za pojačanom kontrolom uvoza proizvoda mljekarske industrije.
Suša uticala na proizvodnju
Zbog nepovoljnih klimatskih uslova i niskog prinosa krmnih kultura, procjenjuje se da je prošlogodišnja proizvodnja kravljeg mlijeka ostvarena u ukupnoj količini od oko 312,5 miliona litara, što je u odnosu na godinu ranije smanjenje od 0,5 odsto.
Ukupna vrijednost proizvodnje, sa prosječnom otkupnom cijenom od 0,55 KM po litru, iznosi oko 172 miliona KM. U RS se proizvodi i ovčije i kozije mlijeko, i to u količini od oko 4,5 miliona litara ovčijeg i skoro dva miliona litara kozijeg mlijeka. Ukupna vrijednost proizvodnje ovčijeg i kozijeg mlijeka iznosi oko 10,7 miliona KM, podaci su Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
