Podsticaji za poljoprivredu trebaju biti dodatak, a ne plata | Agroportal.ba
Agro vijesti

Podsticaji za poljoprivredu trebaju biti dodatak, a ne plata

Za poljoprivredne podsticaje u BiH svake godine se izdvoje milioni KM, ali to ne prati rast u proizvodnji. U prošloj godini zabilježen je pad poljoprivredne proizvodnje u FBiH, dok je u RS-u zabilježen rast, ali samo u nekim oblastima. Postavlja se pitanje efikasnosti ove metode, piše klix.ba

Mnogi poljoprivrednici ističu kako teško opstaju zbog kašnjenja u isplatama podsticaja, a kada bi došlo do njihovog ukidanja potpuno bi propali. Država, odnosno entiteti, stvorili su “ovisnike” o podsticajima, jer nisu regulisali druge oblasti kojim bi zaštitili domaću proizvodnju i proizvode od nelojalne konkurencije uvoznika. Slobodan uvoz ih dodatno “srozava”.

Od 2010. godine do 2018. godine u FBiH je izdvojeno 607,7 miliona KM za podsticaje poljoprivredi, dok je u RS-u od 2013. do 2018. godine izdvojeno 787,3 miliona KM. Samo u ovoj godini izdvaja se blizu 70 miliona KM u FBiH i 207 miliona KM u RS-u.

Istorija podsticaja seže još iz perioda nakon Drugog svjetskog rata, ali su ta izdvajanja bila vrlo mala. Ipak, od sredine 1950-ih godina bilježen je rast iz godine u godinu u sektoru poljoprivredne proizvodnje. Rast izdvajanja novca za podsticaje bilježi se nakon rata u BiH. Podsticaji u Federaciji su se počeli uplaćivati od 1996. godine kada se radilo na obnovama objekata i uređenju zemljišta, dok je u RS-u to počelo 2000. godine.

Od ukupnog novca, najviše se u oba entiteta izdvaja za sektor mljekarstva za koji su nam rekli da je najuspješniji u BiH, jer ostvaruje velik izvoz.

U RS-u je mljekarski sektor favorizovan tokom posljednjih pet godina, ali došlo je do njegovog razvoja, zagarantovanog otkupa i porasta. Zbog toga je najviše ugrožen tov svinja i junadi, ali tako je, kazao nam je Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS-a.

Uprkos novcu, pad proizvodnje bilježi se u ratarstvu, proizvodnji mesa, ribarstvu, proizvodnji jaja i meda u RS-u, a u FBiH u ratarstvu, stočarstvu, biljnoj proizvodnji, voćarstvu i vinogradarstvu, proizvodnji žita, industrijskog bilja i krmnog bilja, zbog čega se postavlja pitanje kakvi su efekti poticaja ako se ne prate promjene u drugim oblastima.

Pročitajte još...   Jesenja sjetva spanaća

Novi Zeland ukinuo podsticaje

Novi Zeland je odlučio ukinuti podsticaje za poljoprivredu 1984. godine, jer su utvrdili da su se mnogi poljoprivrednici bavili tim poslom samo radi podsticaja i nisu ulagali u unapređenje proizvodnje. Kada su vlasti ukinule podsticaje nastao je šok u poljoprivrednom sistemu. Nakon niza protesta poljoprivrednici su shvatili da se trebaju prilagoditi novom sistemu te su počeli razmišljati kao klasični biznismeni – kako unaprijediti svoju proizvodnju i prodati proizvod. Naučili su bolje koristiti resurse i doveli do toga da je poljoprivredna proizvodnja počela rasti brže od državnog prosjeka.

Poljoprivreda je Novom Zelandu nakon ukidanja podsticaja donosila pet posto BDP-a, a danas čak 15 posto. Poljoprivrednici prate tržište i potrebe kupaca, a ne rade kao ranije kada su samo razmišljali kako će dobiti što više podsticaja.

Ovo je pokrenulo i polemiku o tome kako bi trebalo ukinuti podsticaje u Evropi koja i dalje to praktikuje, pa i u zemljama Balkana, a s ciljem rasta konkurentnosti. Hrvatski analitičari podržavaju ovu ideju kazavši kako podsticaji trebaju biti dopuna dohotku, a ne plata, kako se doživljava na Zapadnom Balkanu, uključujući BiH.

Pročitajte još...   Isplaćeno blizu četiri miliona KM za podsticaje

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović nedavno je izjavio kako naši poljoprivrednici imaju najstariju opremu u Evropi, što govori da farmeri ne ulažu dovoljno u unapređenje.

Bez podsticaja bh. farmeri bi propali

S druge strane, poljoprivrednici smatraju da bi ih većina potpuno propala i da se takva mjera ne može provesti u BiH i zemljama regije.

Naša poljoprivreda bi potpuno propala, naročito mljekarski sektor, jer imamo najnižu cijenu otkupa sirovog mlijeka. Ukoliko domaći mljekari zatraže povećanje cijena, strane mljekare odmah smanje otkup. Da imamo domaće kvalitetne mljekare u vlasništvu samih farmera u njih bismo usmjeravali sirovinu i prerađivali je. Apsurd je da izvozimo najveću količinu mlijeka, a uvozimo mliječne prerađevine iako imamo kapacitet da preradimo sirovinu, kazao je Marinković.

Na putu ka eurointegracijama poljoprivredni sektor će morati doživjeti velike promjene kako bi mogao biti konkurentan, a proizvode izvoziti i dalje. Također, većina farmera će morati promijeniti strategije, jer će, ukoliko žele ostvariti poticaje za neke projekte na svojim farmama, najprije morati sami osigurati novac za iste, a sve će im biti subvencionirano tek po završetku projekta i to samo 50 posto. Naravno, u sve se moraju uključiti svi nivoi vlasti kako bi ovaj udar bio što blaži te moraju uložiti više na zaštiti domaće proizvodnje.

Shares
Slične objave
Agro vijesti

Poljoprivrednim proizvođačima iz Srebrenika 100.000 KM podrške

Agro vijestiPijačni barometar

Vremenska prognoza za 21.09.2020.

Komentariši