Rakija koja se proizvodi u našim domaćinstvima nije kvalitetna i daleko je od onoga što zahtijevaju svjetski standardi.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Svjesni toga su u brčanskom Voćnom klubu. S toga su riješili da pokrenu školu rakije, a sve sa ciljem da proizvođače nauče kako da proizvedu kvalitetniju rakiju za tržište, domaće i strano.
Rakija koju smo posmatrali poslednjih godina ima dosta nedostataka, a sve zbog robovanja tradiciji, sujeti i čuvajući porodični pečat koji je prisutan u skoro svakoj kući. Mi imamo problem sa disciplinom i nismo ni svjesni da ima kvalitetnijih rakija u regionu, kaže Savo Lukić predsjednik Voćnog kluba Brčko.
[tie_full_img]
[/tie_full_img]
Kada je prije tri godine ocjenjivao rakiju sa ovih prostora, profesor Beogradskog Poljoprivrednog fakulteta Predrag Vukosavljević je otkrio da uzorci koje je probao su imali brojnih tehnoloških mana i problema. Primjetio je da nisu odstajali ni u hrastovim buradima.
Naši domaćini najčešće prave grešku pri izboru voća, jer u rakiju svašta stavljaju, a kvalitet voća je najvažnija od pet faza proizvodnje rakije, kaže Vukosavljević i poručuje da se u kace ne treba stavljati voće koje nije za jelo.
Nedžad Bujić, proizvođač rakije iz Brčkog kaže da standardizacije i kontrole nema bez Zakona o rakiji i vinu.
Taj zakon je prije deset godina donijela Skupština ali se ne primjenjuje. Zbog toga imamo varijacije u kvalitetu proizvedene rakije, jer je svako proizvodi na svoj način. Mi na lageru, trenutno, imamo nekoliko stotina hiljada litra rakije, ali je ne možemo izvoziti jer nije standardizovana, istakao je Bujić i dodao da su zbog toga na gubitku i proizvođači i distrikt.
