U toku je žetva pšenice, koja je u Srpskoj zasijana na 43.670 hektara. Ratari su zadovoljni rodom i kvalitetom, ali ne i otkupnom cijenom od 30 pfeniga po kilogramu, koja je za otkupljivače realna.
Poljoprivrednici koji imaju uslove skladištiće ovogodišnji i čekati povoljniju cijenu. Smatraju da bi trebalo da bude bar za 10 pfeniga veća.
Pšenica se izborila sa sušnom zimom i proljećem, a potom i sa 200 litara kiše u periodu nalivanja zrna, pa će silosi ipak biti puni. Prosječan prinos je preko šest tona po hektaru.
Zbog vremenskih neprilika na PD “Semberija” prvi put se istovremeno žanju uljana repica na 270 hektara i pšenica na 820 hektara.
Svi kombajni su angažovani na žetvi pšenice koja je izuzetno dobrog kvaliteta. Hetolitarska težina je 78, izjavio je šef Ratarske proizvodnje u PD “Semberija” Dragiša Aleksić.
Rod dobar, ali ne i cijena. Otkupljivači nude 30 pfeniga po kilogramu.
Cijena koja je za proizvođače mala, za otkupljivače je realna. Formira je, kažu, okruženje .
Realna je cijena 30 feninga mada se dešava da je u okruženju i EU prinos relativno dobar. Ušlo se sa velikim količinama stare pšenice u žetvu ,pa izgleda da cijena pada. Čak se priča da će i u Srbiji da mijenjaju cijenu. Mislili su da izađu sa 18 dinara, a čujem da je već počela otkupna sa 16 dinara, rekao je Zoran Stojanović iz mlina “Stojanović” Ruhotina.
Hektolitarska težina ovogodišnjeg roda je 80 kilograma i više, iznad standarda. Da li će tako i ostati zavisi od vremenskih prilika do kraja žetve.
Mi zadnjih nekoliko godina na tržištu i u proizvodnji imamo sorte lošijeg tehnološkog kvaliteta, a one su nešto prinosnije. Јoš nije uvedeno da se baš plaća samo kvaliteta, pa se vrtimo u krug, izjavio je Dragan Mandić iz Poljoprivrednog instituta Republike Srpske.
Podsticaj za proizvodnju pšenice za 2020. godinu bio je 300, umjesto dosadašnjih 200 maraka po hektaru,u z uslov da je zasijana deklarisana pšenica, a da su poljoprivrednici izmirili poreske obaveze i zasijali najmanje jedan i po hektar.
U Lijevče polju prinos iznad očekivanja
U Lijevče polju u toku je žetva. Prinosi su na skoro svim parcelama iznad višegodišnjeg prosijeka. Tamo gdje su primijenjene kompletne agrotehničke mjere, prema kalkulacijama, ove godine proizvodnja pšenice je isplativa.
Tamo gdje su primijenjene kompletne agrotehničke mjere, prema kalkulacijama, ove godine proizvodnja pšenice je isplativa.
Farmer Đuro Cvijić iz Kladara kod Srpca tokom žetve prijatno je iznenađen prinosom. Na parcelama gdje je do sada uglavnom imao prosiječne prinose ovogodišnji rod veći je od tona po hektaru.
Drago Hrvaćanin iz Rogolja kod Gradiške ostvario je nešto niže prinose. Razlog je polijeganje pšenice.
U Lijevče polju ratari su, i pored visokih prinosa, suočeni s problemom plasmana. Mlinska industrija ne postoji i otkup obavljaju uglavnom fabrike stočne hrane.
Iako je otkup neizvjestan, uz podsticaje ministarstva sa trenutnom cijenom i prinosima ratarima je ove godine proizvodnja pšenice profitabilna.
Na području Gradiške, Laktaša i Srpca jesenas je pšenicom zasijano oko 9000 hektara. Ako vremenski uslovi budu povoljni žetva bi trebalo da bude završena u narednih desetak dana.
Šamac, žetva u punom jeku
Na području Šamca žetva pšenice je punom jeku. Rod je skinut sa polovine od ukupno 2.800 hektara oranica. Prinosi su od četiri do osam tona po hektaru, u zavisnosti od sorte pšenice, kvaliteta zemljišta i agrotehnike.
Branislav Savić iz Srpske Tišine zadovoljan je kvalitetom pšenice i natprosječnim prinosom od osam tona po hektaru. Problem je kome i po kojoj cijeni prodati pšenicu, jer ona po kojoj se sada vrši otkup, kaže, ne opravdava troškove proizvodnje.
Dovezemo im gotovu robu koja je kvalitetna, a taj otkup oni rade kako hoće i samim tim nama poljoprivrednicima to ide na štetu i tu je najveći problem što se tiče tog otkupa, rekao je Savić.
Mlinari na ovom području pšenicu otkupljuju po cijeni od 25 do 30 pfeninga po kilogramu. Godina je bila rodna, kvalitet zrna dobar, a uz primjenu pune agrotehnike- prinos i do osam tona po hektaru.
Tamo gdje je primijeljena puna agrotehnika, gdje je izvršena sjetva u optimalnom vremenskom roku, ukoliko je korišteno deklarisano sjeme i gdje je izvršena zaštita od korova i bolesti, prinosi su iznad prosjeka i kvalitet zrna veoma dobar, naveo je Velibor Đokić agronom.
Strna žita su na šamačkom području zauzimala 3.200 hektara. Uskoro počinje žetva zobi i tritikala, a ječam i uljana repica su skinuti s njiva. Žetva pšenice na preostalih hiljadu i po hektara biće završena u narednih deset dana.
