Bosanskohercegovačka ekonomija je tokom pandemije koronavirusa oslabila. Zatvaranjem restorana, hotela i kafića u velikom problemu su vinari. Povećavaju se troškovi očuvanja vinograda, a prihoda nema.
Jedna od najjačih refleksija, zbog donesenih mjera zaštite i poslovanja, u ovom slučaju zatvaranja hotela i restorana, odrazila se na poslovanje vinogradara i vinara.
Ako se vino ne proda, neće biti prostora za nove količine. Prve berbe nisu daleko, avgust mjesec, kada će se krenuti sa proizvodnjom prvih količina vina. Moguće je očekivati da zemlje, veliki proizvođači vina, svojim proizvodima počnu zatrpavati bh. tržište sa damping cijenama.
Možemo reći da će upravo radi te velike krize koja je tamo zavladala veliki dio vina završiti na Balkanu, a kako je Bosna i Hercegovina najliberalnije tržište sigurno da će veliki broj vina, i ono sve što oni ne mogu prodati, završiti u zemljama trećeg svijeta kojem i mi sami pripadamo.
Smatra vinogradar i vinar Radovan Vukoje.
Ova sezona, što se turizma tiče, završena je i prije nego što je počela.
Nemamo tržišta, blokirane granice, nema protoka ljudi tako da i vino nema gdje da se plasira i sad najavljuju da će se otvarati restorani i kafići. Od toga mi nećemo imati ništa dok se granice ne otvore.
Kazao je vinogradar i vinar Ranko Petijević.
Nije bitna samo pomoć države, već i to da banke određenim mjerama pomognu vinarima. Ova privredna grana je konstantno u investicijama, za šta su potrebna kreditna sredstva.
Ova tri mjeseca odloženo je plaćanje kredita, naravno kamate će se vjerovatno i platiti, ali bez godinu do dvije godine odlaganja ništa se nije uradilo sa ova tri mjeseca.
Naglašava vinogradar i vinar Dragan Anđelić.
Na kraju, kada sve stavimo na tas, vidimo da se troškovi iz dana u dan povećavaju, prihoda skoro da nema što se vinara tiče, zato je bitno u ovom trenutku podržati kako vinare, tako i sve druge proizvode iz Bosne i Hercegovine kako bismo sačuvali privredu.
